Đukanović: Do kraja godine počinje gradnja autoputa

Premijer Crne Gore Milo Đukanović najavio je da će do kraja ove godine početi gradnja autoputa, i da će na tom poslu biti angažovano oko 4.000 radnika.

On je poručio da je to najvažniji projekat i da će vrijednost radova na prvoj dionici biti oko 800 miliona eura.

On je kazao i da je očekivani iznos investicija u turizmu oko 3 milijarde eura.

"Razumijemo potrebe potencijalno ugroženih"

Tokom premijerskog sata lider Socijalističke narodne partije (SNP) Srđan Milić poručio je premijeru Milu Đukanoviću i ministrima u njegovoj Vladi da je trebalo da prisustvuju Povorci ponosa u Budvi, umjesto što su za to vrijeme klimali glavom u parlamentu.

„Zašto niste pošli tamo kad branite prava svih u Crnoj Gori? Što vas je to omelo? Niko nije na spisku, meni je žao ako iz Vlade kažu da smo svi na spisku jer ne znam na koji spisak se misli. Ne vjerovatno na one iz Srbije ili vojno-obavještajnih službi“, kazao je Milić, reagujući na Đukanovićeve navode da Vlada čini sve da zaštiti ovu potencijalno ugroženu manjinu.

Đukanović je kazao da sa puno senzibiliteta gleda na poštovanje ljudskih prava, kao i da ovakvi događaji pokazuju da li neko razumije to što radi, da li su me stalo do toga ili samo do političkog paradiranja.

„Možete biti gdje god hoćete, i da ste tada kontraproduktivni ili beskorisni, gdje god da se nađete na paradi ili u parlamentu. Jako je važno da mi svojom dosljednom primjenom politika razumijemo potrebe potencijalno ugroženih kategorija stanovništva“, dodao je on.

Uz opasku da „niko ne bi volio da bude koristan kao što je bio Đukanović u posljednjih 20 godina“, lider SNP je kazao i da se nada da neće biti žrtava i uništavanja imovine od onoga što je već urađeno, kao i da ga interesuje samo odgovornost Vlade i onih koji su Paradu procjenili kao događaj niskog rizika i bez potrebe za uzbuđivanjima.

TV Vijesti, Ana Manojlović

„Preuranjeno je je govoriti o tome da li je neko dao pogrešnu procjenu ili je neko pogrešno primjenio ono što su mu ovlašćenja po Ustavu i zakonu“, kazao je Đukanović i dodao da je u ovakvim situacijama država na probi da li će aktivirati kapacitete države i zaštiti prava svakog čovjeka, što je i njena uloga.

Prioritet mu bio rad unutar zemlje

Đukanović je saopštio da su svi njegovi međunarodni angažmani i susreti, za vrijeme bavljenja politikom tokom poslednjih 20 godina, bili transparentni i imali jasnu platformu, sadržinu, rezultate i poruke.

Đukanović je, tokom premijerskog sata u parlamentu, odgovarao na pitanje lidera Pozitivne Crne Gore, Darka Pajovića, koliko je u poslednjih osam mjeseci imao bilateralnih susreta sa premijerima država članica Evropske unije (EU), osim međunarodnih konferencija i kongresa, kojim povodom i kakvi su efekti tih susreta za građane Crne Gore. Đukanović je kazao da su prioritetne aktivnosti ove Vlade “u zemlji i u zadacima koje mi ovdje moramo obaviti”.

“Niko taj posao neće obaviti umjesto nas. Vlada, na čijem sam čelu, je prve mjesece svoga mandata, posvetila pitanjima finansijske i ekonomske konsolidacije i pripremama za realizaciju važnih razvojnih projekata”, rekao je on. Prema riječima Đukanovića, u današnjim globalizovanim međunarodnim odnosima istaknuta je ipak u prvi plan multilateralna diplomatija. “Preko nje se istovremeno ostvaraju i brojni bilateralni susreti i zbog činjenice da klasične bilateralne posjete bivaju i protokolarno i sustinski komplikovanije i zahtjevaju prije svega duži period priprema”. Kako je dodao, danas su brojni multilateralni i regionalni skupovi u velikoj mjeri u funkciji bilateralnih susreta, jer su frekventniji, fokusiraniji na specifične teme od obostranog interesa, efikasni i okrenuti konkretnim dogovorima. “Za vrijeme bavljenja politikom poslednjih dvadesetak godina, svi moji međunarodni angažmani i susreti bili su transparentni i imali su jasnu platformu, sadržinu, rezultate i poruke”, rekao je Đukanović. On, dodao je, misli da ne postoji ni jedna zemlja članica EU ili NATO sa čijim se najvišim zvaničnicima u ovom periodu nije više puta sreo. “Na predsjedničkom ili na nivou predsjednika Vlade, svejedno. Tempom koji su opredjeljivali prevashodno interesi Crne Gore. To činim i danas”, poručio je premijer. On je, kako je kazao, na spoljno-političkom planu bio prisutan na onim adresama koje je smatrao najvažnijim za ostvarenje prioritetnih interesa Crne Gore u ovoj fazi razvoja – EU NATO, bezbjednosne konferencije. “Imao sam zvanične susrete sa najvišim zvaničnicima EU. predsjednikom Evropskog savjeta Heranom Van Rompujom, predsjednikom Evropske komisije Hozeom Manuelom Barozom, visokim predstavnikom za zajedničku vanjsku i bezbjednosnu politiku EU baronesom Ketrin Ešton, i sa komesarom za proširenje i susjedsku politiku EU Štefanom Fileom”, saopštio je Đukanović. Kako je naveo, pored učešća na sastanku Sjevernoatlantskog savjeta (NAC), najvažnijeg političkog tijela NATO, kojom prilikom je predstavio dostignuća Crne Gore u procesu evroatlantskih integracija, imao je odvojen susret sa generalnim sekretarom NATO Andersom Fog Rasmusenom. “U Crnoj Gori je, takođe, boravio veliki broj visokih zvaničnika iz Evrope i van nje, sa kojima sam, takođe, imao sadržajne susrete. Uostalom, to ste mogli pronaći na sajtu Vlade koji precizno bilježi sve međunarodne aktivnosti njenog predsjednika”, kazao je Đukanović. Crna Gora, kako je naveo, mimo odličnih odnosa koje ima sa zemljama članicama EU i NATO, razvija i razvijaće svestrane odnose i sa ostalim državama, posebno sa onima koje imaju interesa za ulaganje u našu zemlju i razvojne projekte. “Uvjeren sam i dalje da je najvažniji zadatak svih državnih organa Crne Gore, dakle i Vlade, time i premijera, da predanim radom u državi doprinesu bržem i potpunijem ostvarenju razvojnih ciljeva i ispune očekivanja građana koji nam daju povjerenje na izborima”, rekao je on. Tako se, dodao je, prije svega gradi i učvršćuje i međunarodni ugled svake države, dakle i Crne Gore “Tradicionalni, provincijalni politički pristup kojim se kvalitet i domet spoljne politike mjeri brojem putovanja zbog putovanja, nažalost, najrječitije govori o inferiornosti i neposvećenosti prioritetnim zadacima u vlastitoj državi onih koji takvu politiku vode”, poručio je Đukanović. On je saopštio da ima sve razloge da bude zadovoljan svojim i aktivnostima resornih ministara na međunarodnom planu, što, kako je naveo, doprinosi očuvanju visokog rejtinga i ugleda Crne Gore na međunarodnoj sceni. Pajović je ukazao da je Đukanovićev prethodnik u isto vrijeme imao 22 bilateralna susreta, čak 20 van Crne Gore, od čega značajan dio na premijerskom nivou, ukazujući da, otkad je Đukanović premijer tokom poslednjih osam mjeseci, nije bilo gostiju iz zemalja EU na nivou premijera. Đukanović je saopštio da vjeruje da ima ispravnu percepciju prioriteta, a to je da je u prethodnom periodu bilo najvažnije svaki sekund i atom energije upotrebiti u Crnoj Gori. Kako je dodao, ako je tačno da je vladavina prava ključna za animaciju investicija, onda se problem sigurno neće riješiti tako što će biti u inostranstvu, već raditi u zemlji.

Pojačana pažnja za neodgovorno ponašanje

Svi vidovi neodgovornog ponašanja, koji imaju za posledicu štete za državu, biće predmet pojačane pažnje nadležnih organa državne uprave i ocjene pravosudnih institucija, rekao je Đukanović i saopštio da je na teret Glavnog državnog računa Trezora prošle godine naplaćeno oko 13,2 miliona eura. Poslanik Socijaldemokratske partije Borislav Banović je pitao koliko novca se godišnje potroši na plaćanje štete nastale greškama državnih organa, odnosno funkcionera i službenika koji rukovode tim organima, rade u njima i da li je taj problem izražen. Đukanović je odgovorio u parlamentu da je, prema podacima Ministarstva finnasija, prošle godine po osnovu konačnih izvršnih odluka sudova i drugih državnih organa koje se odnose na budžetske korisnike, sistemom prinudne naplate, naplaćeno oko 13,2 miliona eura. “Uporedno posmatrano, u prvih šest mjeseci prošle godine, po tom osnovu, plaćeno je 6,7 miliona eura, a u istom periodu 2013. godine 14,3 miliona eura”, precizirao je Đukanović. On je pojasnio da je do povećanja troškova po osnovu sudskih odluka u prvoj polovini 2013. godine, došlo je usljed raskida jednog kupoprodajnog ugovora, porasta naknada za oduzetu imovinu i sanaciju štete od eksplozije u Viru koji je višegodišnji sudski proces. “Do povećanja troškova je došlo i zbog isplata po osnovu ličnih primanja, preciznije zbog pogrešnog oporezivanja toplog obroka i regresa iz 2010. godine, prema pravnom stavu Vrhovnog suda”, kazao je Đukanović. On je ukazao da je sudskim poravnanjima u tom slučaju učinjena višemilionska ušteda, jer su, kako je naveo, uglavnom procesi okončani već na pripremnim ročištima. Odgovarajući na pitanje Banovića koliko novca se godišnje izdvoji na plaćanje zbog neosnovanog hapšenja, Đukanović je rekao da je Ministarstvo pravde na osnovu Sporazuma o postojanju štete, vrsti i visini naknade osoba koje su neosnovano uhapšene, prošle godine isplatilo 149 hiljada eura. “U 2013. godini, po istom osnovu, do sada je isplaćeno 32 hiljade eura. Pored navedenog iznosa, po pozitivno rješenim zahtjevima opredijeljeno je još 16 hiljada i njihova realizacija je u toku kod Ministarstva finansija”, precizirao je Đukanović. On je rekao da je na osnovu pravosnažnih presuda, koje se odnose na neosnovano hapšenje tokom prošle godine putem blokade Glavnog Državnog računa Trezora naplaćeno 1,7 miliona eura, navodeći da taj novac obuhvata i troškove sudskih postupaka i troškove zastupnika u sporovima. Đukanović je kazao, odgovarajući na pitanja Srđana Milića, da je od primjene Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom (od 23. maja 2009. godine do 18. jula 2013. godine), u Fond za te svrhe uplaćeno ukupno 23,375 miliona eura. Milića je interesovalo koliko je novca uplaćeno u Fond za rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom od 23. maja 2009. godine, da li su sva ministarstva uplaćivala novac u ovaj fond, koliko je novca utrošeno za realizaciju programa za ove svrhe i gdje je utrošen preostali iznos sredstava iz Fonda. Đukanović je kazao da prema podacima Ministarstva finansija svih 16 ministarstava u Vladi vrše obračun posebnog doprinosa za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom i uplate na jedinstveni uplatni račun. “Za realizaciju programa za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom koji sprovodi Zavod za zapošljavanje, od 2009. do 18. jula 2013. godine utrošeno je ukupno 1,364 miliona EUR. Ovi programi se realizuju prioritetno u odnosu na sve druge programe”, kazao je premijer. Đukanović je kazao da Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom u Budžetu nije samostalna potrošačka jedinica, već se sredstva za njegovo finansiranje planiraju u okviru Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG). “Zakonom o budžetu za 2013. godinu sredstva namijenjena za finansiranje aktivnosti Fonda planirana su u okviru ZZZCG i namjenski su opredijeljena za sprovođenje mjera aktivne politike zapošljavanja, čiji je sastavni dio i politika zapošljavanja lica sa invaliditetom“, kazao je Đukanović. Prema njegovim riječima, realizacija sredstava koja se izdvajaju za ove namjene, u najvećoj mjeri, uslovljena je ukupnim brojem i kvalitetom projekata koji se tiču profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja lica sa invaliditetom. Na evidenciji ZZZCG prijavljeno je 1.947 osoba sa invaliditetom od kojih su 1.366 invalidi rada. “Prema podacima Zavoda za zapošljavanje, trenutno 45 poslodavca ima pravo na subvenciju zarade za zapošljavanje 68 lica sa invaliditetom”, rekao je Đukanović.

DF ne učestvuje

Demokratski front, kao i prošlog puta, ne učestvuje na sjednici Skupštine posvećenoj premijerskom satu i poslaničkim pitanjima.

“Stava smo da je sa Milom Đukanovićem u ovom trenutku bilo moguće razgovarati samo na Anketnom odboru i da njemu više priliče tužilačka, nego poslanička pitanja”, kazao je poslanik DF-a Goran Danilović koji je dodao da Đukanovića i značajan broj ministara smatraju odgovornim za aferu “Snimak” i krađu na predsjedničkim izborima.

“Takođe, Đukanović bi morao dati jasan dokaz da je zaista premijer, s obzirom da postoje najmanje dvije suprotstavljene ekonomske politike u njegovoj Vladi. Uostalom, 1. avgust je za njegovu stranku, Vladu i koaliciju odlučujući, s obzirom da će se tada raspravljati o rebalansu budžeta. DF će sačekati svoj trenutak”, kazao je Danilović “Vijestima”.

Galerija

( Milica Bogdanović, MINA )