Snouden još na aerodromu: Dobio presvlaku i "Zločin i kaznu"

Nakon što je mjesec dana zaglavljen u tranzitnoj zoni moskovskog aerodroma Šeremetjevo, Edvard Snouden, bivši saradnik američke špijunske agencije, dobio je novu odjeću i primjerak "Zločina i kazne", ali ne i dozvolu da uđe u Rusiju.

Snouden se prijavio za privremeni azil u Rusiji a tamošnje agencije su ranije javile da federalna služba za migracije izdala sertifikat koji potvrđuje njegov zahtjev i omogućava mu da pređe rusku pasošku kontrolu.

Veliki broj novinara i kamermana se okupio na terminalu aerodroma, iščekujući Snoudenov odlazak. Međutim, oko šest sati popodne, iz tranzitne zone je izašao Anatolij Kučerena, ruski advokat koji Snoudenu pomaže u vezi sa zahtjevom za azil, i rekao da on nije dobio sertifikat.

Bolivija, Nikaragva i Venecuela su saopštile da bi mogle ponuditi utočište Snoudenu ali se do ovih latinoameričkih država ne može doći direktnim komercijalnim letom

Nije naveo nikakav poseban razlog za odlaganje ali je kazao da su ga zvaničnici obavijestili da Snoudenova situacija "nije standardni proces" i da je za papire neophodne da bi napustio aerodrom potrebno više vremena.

Služba za migracije je odbila da komentariše status Snoudenovog zahtjeva. On se u međunarodnoj tranzitnoj zoni aerodroma nalazi od 23. juna, kada je došao iz Hong Konga. SAD traže njegovo izručenje da bi se suočio sa optužbama za špijunažu i poništile su mu pasoš.

Kučerena je rekao da odluka o azilu mora biti donesena u roku od tri mjeseca, iako očekuje da to pitanje bude riješeno ranije.

Dok traje spora birokratska procedura, ruski zvaničnici, uključujući predsjednika Vladimira Putina, jasno su poručili da nemaju namjeru da Snoudena izruče SAD tvrdeći da njegovo prisustvo u Rusiji neće narušiti odnose između dvije zemlje.

Kučerena je rekao da je Snouden nosio istu garderobu u kojoj je došao iz Hong Konga te da mu je donio nove košulje i farmerice. Dao mu je primjerak "Zločina i kazne" Dostojevskog, te kratke priče Antona Čehova.

Anatolij Kučerena

"Mislio sam da će mu odgovarati da čita o tome ko je Raskoljnikov", rekao je advokat.

Kučerena je član Javnog savjeta Federalne službe bezbjednosti (FSB), nasljednice KGB, što je podgrijalo spekulacije da se pitanjem Snoduenovog boravka bave ruske obavještajne službe

Bolivija, Nikaragva i Venecuela su saopštile da bi mogle ponuditi utočište Snoudenu ali se do ovih latinoameričkih država ne može doći direktnim komercijalnim letom tako da je Snouden zatražio privremeno utočište u Rusiji dok ne bude mogao bezbjedno da otputuje.

Kučerena je potvrdio da je Snouden u nekoj od brojnih prostorija tranzitne zone između piste i pasoške kontrole - u oblasti koju Rusija smatra neutralnom teritorijom - i da je naučio da na ruskom kaže "zdravo", "doviđenja" i "pozvaću te".

Advokat je za državnu novinsku agenciju RT rekao da Snouden namjerava da ostane duže u Rusiji. "Planira da organizuje život ovdje i da nađe posao2.

O raspoloženju zviždača je rekao da "nije ni srećan ni tužan" ali da ne može iščekati odgovor.

Kučerena je član Javnog savjeta Federalne službe bezbjednosti (FSB), nasljednice KGB, što je podgrijalo spekulacije da se pitanjem Snoduenovog boravka bave ruske obavještajne službe.

Keri: Bićemo razočarani ako napusti aerodrom

SAD su saopštile da će biti duboko razočarane ako Rusija dozvoli Snoudenu da napusti aerodrom Šeremetjevo, saopštio je Stejt department.

"Bilo kakav potez koji bi gospodinu Snoudenu omogućio da napustio aerodrom bio bi duboko razočaravajući,“ rekla je novinarima portparolka Džen Psaki.

Dodala je da je američki državni sekretar Džon Keri telefonirao ruskom kolegi Sergeju Lavrovu kako bi razgovarali o aktuelnoj situaciji.

"Sekretar je naglasio naše vjerovanje...da se gospodin Snouden mora vratiti u SAD, gdje će imati fer suđenje,“ kazala je Psaki.

Afera Snouden je izazvala diplomatske potrese širom svijeta, uznemirivši i bliske saveznike Amerike i njene tradicionalne neprijatelje. Informacije koje je objavio bivši saradnik CIA dovele su do otkrića da je američka Agencija za nacionalnu bezbjednost (NSA) prikupljala podatke o telefonskim razgovorima Amerikanaca, što aktivisti za građanske slobode smatraju neovlaštenim narušavanjem privatnosti.

Bijela kuća poziva Kongres da odbaci pokušaje prekida te prakse. Kongresmen Džastin Ameš je predstavio amandman na zakon o vojnoj potrošnji, koji bi blokirao finansiranje tog kontroverznog programa.

Među ostalim otkrićima su navodi da američke obavještajne agencije špijuniranju latinoameričke političare i kompanije, diplomatske misije, kancelarije EU i zvaničnike bliskih saveznika, uključujući Njemačku.

Galerija

( Angelina Šofranac )