O povećanju penzija drugom prilikom

Predložene izmjene Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju, kojim bi se omogućilo odmrzavanje penzija, kao i Predlog poslanika Demokratske partije socijalista (DPS), o dopuni Zakona o porezu na dodatu vrijednost (PDV), nijesu uvrštene u dnevni red današnjeg skupštinskog zasjedanja.

Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP), Neven Gošović, predložio je da se u dnevni red Skupštine uvrste izmjene Zakona o PIO kojim bi se od 1. avgusta omogućilo povećanje penzija od oko 3,3 odsto, s obzirom da na to da su mjerama fiskalnog prilagođavanja ostvareni prihodi veći od planiranih.

"Ne postoji ni jedan opravdan razlog da penzije u Crnoj Gori ostanu zamrznute i nakon 31. jula, pogotovo ako se ima u vidu rast prosječnih cijena u prvoj polovini godine, kao i najavljeno poskupljenje struje od 1. avgusta", poručio je Gošović.

On smatra i da bi bilo nepravedno da se ukupne ekonomske teškoće društva i dalje rješavaju na štetu penzionera.

Gošović je objasnio da su penzije u Crnoj Gori zamrznute uz obrazloženje da bi njihovo usklađivanje od 3,3 odsto na mjesečnom nivou moglo ugroziti likvidnost budžeta, dok bi se, u suprotnom, uštedjelo 12 miliona eura godišnje.

Iz Ministarstva su početkom maja najavili da bi, u slučaju povećanja PDV-a, pokrenuli u Vladi diskusiju da se jedan dio prihoda usmjeri na odmrzavanje penzija, kroz model koji bi bio dogovoren sa predstavnicima penzionera

U međuvremenu su, uvođenjem mjera fiskalnog prilagođavanja, odnosno povećanjem poreza na dohodak građana i na dodatu vrijednost (PDV), u prvoj polovini godine ostvareni prihodi od 516 miliona eura, 8,8 odsto veći nego u istom periodu prošle, a 1,4 odsto ili sedam miliona eura viši od planiranih.

Gošović je podsjetio da je, prilikom razmatranja Predloga zakona o budžetu za ovu godinu, Vlada obećala da će, u slučaju ostvarivanja većih poreskih prihoda u odnosu na planirane, predložiti mjeru za rast izdataka, između ostalog i za socijalna davanja.

Iz Ministarstva su početkom maja najavili da bi, u slučaju povećanja PDV-a, pokrenuli u Vladi diskusiju da se jedan dio prihoda usmjeri na odmrzavanje penzija, kroz model koji bi bio dogovoren sa predstavnicima penzionera.

Gošović je saopštio i da je na kraju juna samo 50 najvećih dužnika po osnovu neizmirenih poreza i doprinosa dugovalo Fondu penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) preko 81 milion eura.

On je naveo i da je prosječna penzija u maju iznosila 276,69 eura, kao i da manje od prosjeka u Crnoj Gori prima 64 hiljade penzionera, dok njih skoro 30 hiljada ima penziju nižu od 180 eura.

Gošović je kazao i da bi usvajanje predloženog zakona podrazumijevalo da se u narednih pet mjeseci obezbijedi oko pet miliona eura, što je već predviđeno budžetom za ovu godinu.

"Taj novac je planiran i ne trebaju nkakve izmjene u budžetu", rekao je Gošović.

Poslanici DPS-a, Zoran Vukčević i Zoran Jelić predložili su dopune Zakona o PDV-u, koje su Skupštini podnijele nevladine organizacije (NVO) Montenegro Bet i Udruženje priređivača igara na sreću (UPIS).

Vukčević je kazao da je njihova namjera bila da se ispravi greška koju nije napravio DPS, nego ostali poslanici glasajući za amandmane koji su sistemski narušili jednu oblast, sa ciljem da se ona uredi i definiše izmjenama i dopunama zakona o igrama na sreću, koncesijama i porezu na dohodak građana.

On je rekao da poslanici danas neće i ne žele da glasaju taj predlog zakona, ali da je siguran da će to uraditi za nekoliko dana kada se bude govorilo o paketu tih rješenja uključujući i ovaj zakon.

"Ne odustajemo od ovog zakonskog rješenja, ali predlažemo da se on uvrsti u dnevni red sljedeće sjednice Skupštine i tako rješimo ovaj problem", kazao je Vukčević.

Njihova intencija je, kako je dodao, bila da sistemskim pristupom riješe ovaj problem i da uzmu u ozbiljno razmatranje inicijativu koju je pokrenulo preko 18 hiljada građana.

Vukčević je, obrazlažući predložene dopune, kazao da se usvajanjem amandmana na Zakon o PDV-u, kojim je nedavno povećani PDV trebalo da se obračunava na tu djelatnost, nije sistemski pristup za rješavanje te problematike.

"Ovu oblast treba regulisati kroz zakone o igrama na sreću, koncesijama i porezu na dohodak građana”, rekao je Vukčević.

On smatra da u toj oblasti ne postoji klasičan ekonomski interes, jer postoje druge, prije svega humanitarne aktivnosti. Zakonom o igrama na sreću precizno je definisano koje su to aktivnosti, kao i humanitarne NVO kojima treba pomoć.

"Prema procjenama koje su rađene u Ministarstvu finansija oko 70 miliona EUR po ovom osnovu prihoduje budžet i u skladu je sa direktivama EU da se od PDV-a oslobode lutrija, klađenje i druge aktivnosti u skladu sa potrebama koje svaka država organizuje imajući u vidu aktivnosti koje se finansiraju na taj način”, naveo je Vukčević.

Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP), Aleksandar Damjanović najavio je da Klub poslanika te partije neće podržati uvrštavanje tog predloga u dnevni red sjednice.

"Tek ćemo u ponedjeljak na matičnom odboru raspravljati o tom predlogu akta, a takođe paralelno sa raspravom o tom predlogu zakona, gdje bi se vratilo staro rješenje da nema PDV-a na igre na sreću, morali bi da promijenimo Zakon o igrama na sreću i uvedemo dodatno oporezivanje kako bismo anulirali efekte ovog predloga akta”, objansio je Damjanović.

Skupština je, prilikom odobravanja veće stope PDV-a od 19 odsto, usvojila i amandman poslanika Demokratskog fronta (DF), Emila Labudovića. Novi porez je na tu djelatnost trebalo da se obračunava od 1. jula, ali Ministarstvo finansija nije objavilo pravilnik o obračunu.

U dnevni red sjednice uvrštene su dopune Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju, čiji su predlagači Vukčević i Jelić. Za njega su glasala 42 poslanika, tri su bila protiv, dok je pet uzdržano.

Jelić je objasnio da je suština da se na postojeći Zakon doda jedan član u kom se navodi da osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kada navrši 30 godina staža, od čega najmanje 20 godina efektivno provedenih na radnom mjestu u aluminijumskoj industriji na kojima se staž računa sa uvećanim trajanjem.

Taj bi zakon važio do 30. septembra ove godine i koji bi, kako se očekuje, trebalo da obezbjedi prijevremeni odlazak u penziju oko 400 radnika Kombinata aluminijuma (KAP).

( Mina business )