Zašto nas toliko privlači konflikt čovjeka i mašine?

„Mašina me nikada neće pobijediti“ - ova izjava bi mogla biti napisana na stranicama nekog naučno fantastičnog romana.

Međutim, njen autor je svjetski prvak u šahu Gari Kasparov koji je izgubio od IBM-ovog kompjutera pod nazivom „Dip blu“ (Deep Blue).

Bila je to direktna bitka između ljudskog mozga i mašine. Poraz Kasparova je 1997. godine završio na mnogim svjetskom naslovnicama, što je dodatno pojačalo strah i očekivanja javnosti od naučne fantastike.

Ovaj događaj je dospio na scenu Međunarodnog festivala u Mančesteru 2013. godine. Dramski pisac Met Čarman se pozabavio porazom ruskog šahovskog majstora u predstavi nazvanoj „Mašina“.

Zašto nas toliko privlači konflikt čovjeka i mašine?

„Ima nešto grčko u Garijevoj priči. U svom najčišćem obliku ona govori o tome da je jedan od nas gurnut prema naprijed da bi predstavljao čitavo čovječanstvo,“ kaže Čarman.

Futuristički izgled

„Sjećam se da sam to stalno gledao na vijestima. Činilo se nevjerojatnim da se čovjek takmičio s kompjuterom i da je izgubio,“ kaže Čarman.

„Bio je to izvanredan trenutak. Mislim da je to nešto što smo htjeli da potisnemo jer nam nije bilo ugodno to što je najboljeg i najpametnijeg od nas pobijedila mašina,“ objašnjava on.

„Dip blu“ je kompjuter koji je posebno dizajniran s ciljem da pobijedi Kasparova. Prvi put u istoriji se desilo da je mašina pobijedila svjetskog prvaka u šahu.

Čarman vjeruje da je IBM bio svjestan naučno fantastične podloge ovog događaja.

Kasparov 1997. izgubio od IBM-ovog kompjutera "Dip blu"

On kaže da izgled kompjutera „Dip blu“ podsjeća na Kjubrikov film „2001: Odiseja u svemiru“ iz 1968. godine u kojem se vještačka inteligencija okreće protiv ljudske posade svemirskog broda.

„Fizički je 'Dip blu' bio super kul,“ kaže Čarman. „Čak i sam naziv 'Dip blu' govori o njegovoj moći da misli. Sve ukazuje na inteligenciju i hladnoću.“

Bitka

IBM je odbio zahtjev Kasparova za revanš. Međutim, trijumf kompjuter „Dip blu“ inspirisao je američki TV kviz pod nazivom „Opasnost“.

IBM-ov kompjuter „Votson“ je 2001.godine pobijedio dva šampiona ovog kviza u znanju i razumijevanju jezika.

Ovi izazovi će uvijek privlačiti pažnju javnosti koja upija naučnu fantastiku, kaže predavač iz oblasti astrobiologije i zaljubljenik u naučnu fantastiku Martin Grifits.

„Mnogi od najuspješnijih filmova u istoriji kinematografije su djela naučne fantastike, a i knjige iz oblasti naučne fantastike su još uvijek najprodavanije,“ kaže on.

Grifits koristi primjere iz naučne fantastike na Univerzitetu Glamorgan kako bi teme svojih predavanja učinio zanimljivijim i pristupačnijim. On smatra da konzumacija naučne fantastike često može uticati na naša pozitivna ili negativna očekivanja vezana uz nauku u stvarnom životu.

Robovi mašina

Konflikt čovjeka i mašine je sveprisutan u filmovima i literaturi. Apetit za takve priče postoji još od 1818. kada je nauka oživila čudovište u „Frankenštajnu“ Meri Šeli.

Svaka generacija ima svoju priču. Šezdesete godine su donijele Kjubrikovu „Odiseju u svemiru“, osamdesete Kameronovog „Terminatora“, a 1999. su se robodi okrenuli protiv čovječanstva u „Matriksu“ braće Vašovski.

Grifits kaže da se danas identifikujemo s ovom temom više nego ikad i dodaje:

„Kada razgovaramo jedni s drugima putem i-mejla i telefona, kada koristimo kompjutere i za najmanje transakcije i Fejsbuk za trivijalne razgovore, možemo se zapitati da li smo mi zapravo robovi mašina?“

„Naš evolucijski instinkt je da preživimo uprkos svemu. Čovjek vs. mašina je svakodnevna ljudska drama sa stvarnim likovima u kojoj mi želimo da ljudski lik dospije na vrh. Poraz Kasparova od strane računara 'Dip blu' je utjelotvorio ovu borbu čovjeka i njegove vlastite genijalnosti: možemo li je nadmašiti, možemo li je kontrolisati, možemo li je usavršiti,“ pita se Grifits.

Potvrda čovječanstva

Savremeni napredak tehnologije znači da poraz Kasparova danas ne bi jednako odjeknuo u javnosti kao nekad, kako kaže Ričard Edvards, zamjenik urednika naučno fantastičnog časopisa „SFX“.

„Mi smo danas navikli da budemo zapanjeni tehnologijom toliko da smo oglušili na to,“ kaže Edvards.

„Prije deset godina bi ajFon izgledao kao nešto što je izašlo iz Zvjezdanih staza. Sada svu tu kompjutersku moć imamo u svom džepu.“

Razvoj tehnologije neće umanjiti naš apetit za dramom čovjeka protiv mašine, kaže Edvards.

„Mi volimo takve priče jer su mašine izumljene da rade poslove koje mi ne možemo. Pobjeda nad njima samo potvrđuje nas same, ona nas uzdiže iznad mašina,“ kaže on.

„Ove priče će uvijek biti prisutne i nastavitće da se razvijaju. Uvijek će biti dobrih pisaca koji će znati kako da ih uzdignu na slijedeći nivo,“ zaključuje Edvards.

( Pol Hejsti (BBC) )