Naučnici: Ratovanje nije tekovina primitivnog, već savremenog društva

Naučnici sa Abo akademije Univerziteta u Finskoj istraživanjem su opovrgli tvrdnje da je "rat u ljudskoj prirodi", uvjerivši se da ratovanje nije predstavljalo bitan faktor zajednica naših dalekih predaka, makar ne u mjeri o kojoj se do sada mislilo.

Tim istraživača je studiju objavio u časopisu "Science" i predstavio tvrdnju kako rat nije bio sastavni dio ljudske prirode, već model ponašanja koji je usvojen ne tako davno, prenosi BBC.

Patrik Soderberg kaže da je, kao lider istraživanja, sa svojim timom istraživao tvrdnju da je rat "sveprisutan" u našoj prošlosti.

"Ovo istraživanje daje nam drugačiju sliku, u kojoj su vidimo da su sukobe i agresiju najšešće izazivali lični, međuljudski motivi, a ne grupe koje su se borile međusobno", navodi Soderberg.

Istraživanje je vršeno na izolovanim plemenima iz cijelog svijeta, koja su tokom prošlog vijeka bila temeljno proučavana. "Takva plemena žive kao zajednice društva lovaca i sakupljača od prije više hiljada godina.

Oni su odsječeni od modernog života, ne oslanjaju se na poljoprivredu i uzgoj životinja, to su veoma primitivna društva", objašnjava Soderberg. Njihova društva su tako nalik ljudskim zajednicama od prije 12.000 godina i da su one pokrenule 90 odsto našeg evolutivnog puta.

Primitivne zajednice nisu poznavale pojam ratovanja

Istraživači su dokumentovali sve slučajeve nasilne smrti i od 148 primjera samo nekoliko je bilo izazvano u "ratovanju". "Većina smrtnih slučajeva je izazvana onim što mi nazivamo ubistvom, tek nekoliko je bilo zbog većih zavada, a mali broj bi se mogao pripisati nekoj vrsti rata.

Više od polovine su izvršili pojedinci, a u 85 odsto slučajeva su žrtve bile pripadnici iste zajednice", navodi Soderberg. Iako priznaju da moderna izolovana plemena nisu savršen uzorak, naučnici tvrde da su njihove sličnosti značajne i da pružaju dovoljan uvid u našu prošlost.

"Naše istraživanje stavlja znak pitanja ispred ideje da je ljudska priroda sama po sebi razvijena uz prisustvo rata i ideje da je ratovanje bila vodeća sila u našoj evoluciji", kaže Soderberg. Finski naučnik smatra da se "ratovanje" kao takvo razvilo mnogo kasnije.

"Nakon tranzicije iz zajednica lovaca i sakupljaša u grupe koje se bave poljoprivredom, teritorija je postala mnogo važnija, a društvena struktura i uređenje su samim tim postali kompleksniji. Kako su ljudi počeli da se okupljaju u naseljima, rat je postajao dominantniji", rekao je on. Ipak, primitivne zajednice koje je Soderberg sa timom istraživao još ne poznaju rat.

( Vijesti online )