Koordinator pregovora: Omogućićemo našima lakše zaposlenje u EU
„Takav sistem već funkcioniše i u EU pa će, po principu uzajamnosti, istu mogućnost steći i crnogorski građani"
Do zatvaranja poglavlja 3, koje se odnosi na pravo osnivanja preduzeća i slobodu pružanja usluga Crna Gora će u saradnji sa EU uspostaviti sistem uzajamnog priznanja profesionalnih kvalifikacija za obavljanje regulisanih profesija, čime će omogućiti crnogorskim državljanima lakše zaposlenje u nekoj od zemalja EU.
Profesor na Pravnom fakultetu Vladimir Savković, koji je pregovarač Crne Gore za ovo i poglavlja 6, 7 i 20 ocjenjuje za „Vijesti“ da je Poglavlje 3 jedno od najznačajnijih i najsloženijih u čitavom pregovaračkom procesu.
„Cilj pregovora u ovom poglavlju je da se, donošenjem odgovarajućih i izmjenom važećih propisa, fizičkim i pravnim licima iz EU omogući da nesmetano i pod jednakim uslovima kao i takva lica iz Crne Gore, obavljaju privrednu djelatnost, odnosno pružaju komercijalne usluge na njenoj teritoriji“, objašnjava Savković.
On kaže da će zbog toga biti neophodno da se uspostavi sistem priznavanja profesionalnih kvalifikacija za obavljanje regulisanih profesija državljanima EU od strane crnogorskih nadležnih institucija, tako da kroz relativno jednostavnu proceduru dobiju odgovarajuće priznanje kvalifikacija stečenih u nekoj od zemalja EU i mogućnost da poslove iz profesije za koju su stekli kvalifikacije obavljaju u Crnoj Gori.
„Takav sistem već funkcioniše i u EU pa će, po principu uzajamnosti, istu mogućnost steći i crnogorski građani, čime će im i praktično biti otvorena vrata tržišta rada same Unije. Na ovom polju se već intenzivno radi i u pripremi je lista regulisanih profesija koja se radi u koordinaciji sa Evropskom komisijom“, kaže Savković.
On smatra da će najveći izazov u ovom poglavlju biti sprovođenje Direktive o uslugama na unutrašnjem tržištu, koja podrazumijeva uklanjanje prepreka za građane i preduzeća iz država EU da slobodno i pod istim uslovima, kao crnogorski građani i preduzeća, pružaju usluge u Crnoj Gori.
Direktiva će obuhvatiti najširi spektar usluga, a osnovni zadatak je donošenje zakona kojim će njene odredbe biti prenesene u domaći pravni sistem: „Osim toga, Crna Gora će izmijeniti i čitav niz zakonskih i podzakonskih propisa koji se odnose na različite vrste usluga. Do ovog trenutka ih je identifikovano više od 80, što dovoljno govori o obimu posla koji predstoji“.
I pored obimnog posla koji zahtijeva Poglavlje 3, Savković vjeruje da u crnogorskoj državnoj administraciji postoje ljudi koji izuzetno dobro rade svoj posao i koji ovaj proces mogu uspješno da dovedu do kraja: “Zato država mora naći načina da ljude koji mogu i hoće da doprinose njenom uspjehu na ovom i drugim poljima na odgovarajući način motiviše”.
Čeka nas rad na pripremi novog koncepta industrije
Savković koordinira i rad u Poglavlju 20, koje se odnosi na preduzetništvo i industrijsku politiku. Cilj je dalji razvoj preduzetništva i efikasnije vođenje industrijske politike, i to na način koji će obezbijediti ubrzan i održiv ekonomski razvoj.
„Ključni izazov za Crnu Goru u ovom poglavlju vjerovatno će biti izrada dokumenta koji će predstavljati okvir sveobuhvatne industrijske politike i koji će biti direktno naslonjen na poštovanje principa održivog razvoja. Budući strateški dokument za industrijsku politiku fokusiraće se na rješavanje problema u postojećim industrijskim sektorima kao i na razvoj potencijala onih sektora industrije koji imaju perspektivnu razvojnu bazu, a koja će slijediti osnovne principe ekonomske politike“, pojasnio je Savković.
Moramo pokazati da štitimo autorska prava kao što to rade u članicama EU
Poglavlje 7, odnosno pravo intelektualne svojine, prema riječima Savkovića, podrazumijeva usklađivanje crnogorskog sa evropskim sistemom ostvarivanja i zaštite autorskih i srodnih prava, kao i prava industrijske svojine.
“Ovo je izuzetno važna oblast u kojoj je Crna Gora za veoma kratko vrijeme od sticanja nezavisnosti postigla veliki napredak. Naš ključni izazov u ovoj oblasti biće da pokažemo kako sistem institucija koje su zadužene da titularima ovih prava omoguće njihovo ostvarivanje, odnosno zaštitu u slučaju kada su ista ugrožena funkcioniše na nivou evropskih standarda u ovoj oblasti”, rekao je Savković.
On kaže da, bez obzira na objektivne limite koje Crna Gora ima kao mali sistem, nema razloga da i u primjeni pozitivnih propisa ne postigne tražene rezultate.
“Naglasio bih značaj pregovora u ovoj oblasti i za cjelokupni domaći privredni ambijent, za čije će unapređenje od posebne koristi biti nastavak stalnih napora u cilju dalje izgradnje istinski slobodnog tržišta u Crnoj Gori, u kome su svi učesnici zaštićeni od različitih oblika nelojalne konkurencije, poput plasiranja robe sa lažnim brendovima poznatih svjetskih proizvođača i drugih oblika ugrožavanja prava industrijske svojine”, rekao je Savković.
Poslovanje će biti lakše i sigurnije
Poglavlje 6 odnosi se na osnivanje, funkcionisanje i kontrolu finansijskog poslovanja privrednih društava u državama članicama EU, i to prije svih, društava ograničene odgovornosti i akcionarskih društava.
“Okončanjem pregovora u ovoj oblasti, sistem kompanijskog, odnosno prava privrednih društava u Crnoj Gori postaće kompletniji i efikasniji sa stanovišta lakoće poslovanja i pravne sigurnosti krupnih i malih investitora što će u krajnjem neminovno doprijeniti ekonomskom boljitku crnogorskog društva”, ocjenjuje Savković.
Prema njegovim riječima, jedna od novina u ovoj oblasti je to što će sastavni dio crnogorskog pravnog sistema postati Uredba o Statutu Evropske kompanije i Uredba o Evropskom ekonomskom interesnom udruženju, jer je riječ o propisima koji su neposredno primjenjivi na teritoriji svih država članica.
“Njihov poseban značaj je u činjenici da će danom ulaska Crne Gore u EU 'obogatiti' crnogorski spektar formi za obavljanje privrednih djelatnosti sa dva nova tipa privrednog društva, a njihovim uvođenjem olakšaće se svim zainteresovanim (fizičkim i pravnim) licima, prekogranično ekonomsko djelovanje”, rekao je Savković. Konkretno, neposrednom primjenom navedenih uredbi, kaže Savković, zainteresovanim privrednim subjektima, posebno onima koji dolaze sa teritorije drugih država članica
Evropske unije, biće omogućeno ostvarivanje prednosti koje ova dva nadnacionalna oblika privrednog društva omogućuju pri prekograničnom ekonomskom djelovanju. Jedna od ključnih je upravo to što je riječ o nadnacionalnim – evropskim formama obavljanja privredne djelatnosti koje su uređene na jedinstven način na teritoriji čitave EU i već poznate potencijalnim investitorima.
Galerija
( Dragana Babović )