Tivat: Vlasnici plovila nezadovoljni cijenama pristajanja

Na osnovu aneksa memoranduma o poslovnoj saradnji “Morskog dobra” i Opštine Tivat koji je potpisan prije nekoliko dana, najmanji grad u Boki preuzeo je gazdovanje gradskim pristaništem i rivom Pine.

Gradonačelnik Dragan Kankaraš je donio i posebnu odluku “o povjeravanju poslova održavanja reda na pristaništu Pine” tivatskom JKP-u, a Upravni odbor tog preduzeća je, u međuvremenu, utvrdio cjenovnik i pravilnik za usluge pristajanja i priveza brodova na tivatskoj rivi koji su već izazvali negodovanje vlasnika turističkih i izletničkih plovila koji sa putnicima isplovljavaju sa Pina na jednodnevna krstarenja Bokom.

Novi režim korišćenja gradske rive formalno je stupio na snagu 1. jula, ali u praksi još nije počela njegova primjena, a teško da će se u to u dogledno vrijeme i desiti zbog tehničkih, ali i administrativno-pravnih nedostataka načina na koji čelnici Tivta pokušavaju uvesti red u korišćenje gradske rive.

Opštinari i komunalci u Tivtu su nekadašnje gradsko pristanište – rivu Staničić, kako su se Pine uvijek oficijelno zvale, podijelili na „operativni“ i „glavni“ dio.

Operativni su južni i sjeverni mali djelovi gradske rive, prema plaži hotela „Mimoza“ , odnosno kod zgrade ispostave Lučke kapetanije i samo na tim djelovima ubuduće će biti dozvoljeno pristajanje „brodova namijenjenih za višednevna i ednodnevna izletnička putovanja” i malih plovila za sport i rekreaciju.

Izletnički i turistički brodovi tu će moći pristati i zadržati se samo do 30 minuta zbog iskrcaja i ukrcaja putnika i robe, dok će plovila za sport i rekreaciju to moći učiniti na samo pet minuta.

Po svakom pristajanju, izletnički i turistički brodovi Komunalnom preduzeću će plaćati naknadu u iznosu od 10 eura, dok su “plovila za sport i rekreaciju”, u koja spadaju i jahte, oslobođena plaćanja bilo kakve nadoknade.

Duži privez tim i svim ostalim brodovima, osim jedrenjaka “Jadran”, na Pinima je dozvoljen samo od ponoći do sedam časova i to po cijeni od tri eura po metru dužine broda.

Imajući u vidu da brodari na Pinima nemaju ni propisne fendere, a kamoli snabdijevanje strujom i vodom, ta cijena je, smatraju Tivćani, astronomski visoka.

“Glavni dio” Pina je postojeća zapadna operativna obala u dužini od oko 120 metara gdje, po novom režimu, mogu pristajati i privezivati se samo školski brod MCG, jedrenjak “Jadran” i “brodovi koji imaju humanitarnu ili umjetničku namjenu – brod biblioteka ili brod radionica”.

Samo još morski pauk fali

U papirima, koje je JKP već uručilo vlasnicima turističkih brodova koji su do sada na osnovu do lani važećih ugovora sa tom firmom dugoročno zakupljivali djelove gradskog pristaništa, piše da će, po nalogu Lučke kapetanije, vlasnik plovnog objekta koji nema zaključen ugovor o vezu ili dozvolu za pristajanje biti u obavezi da svoje plovilo ukloni sa gradske rive.

Stoga Tivćani već u šali komentarišu da će administracija gradonačelnika Kankaraša na gradskoj rivi, koja je prije stotinak godina građena upravo da bi na nju pristajali i vezivali se brodovi, postaviti “parking satove i uvesti 'morskog pauka' da odnosi nepravilno vezane brodove”.

U papirima se insistira i na tome da će svi koji žele pristati na Pinima za to morati da imaju dozvolu JKP-a, što se, međutim, kosi sa svim važećim pomorskim propisima jer je Lučka kapetanija jedina služba koja je nadležna da plovilima daje dozvolu za komuniciranje sa obalom, a time i za pristajanje na pojedinim njenim djelovima.

( Siniša Luković )