Zaplijenjena imovina čelnika Muslimanskog bratstva

Odluka tužilaštva da zmrzne imovinu visokih funkcionera Muslimanskog bratstva dio je istrage koja se protiv njih vodi

1 komentar(a)
14.07.2013. 18:55h

Egipatsko državno tužilaštvo naložilo je danas zamrzavanje cjelokupne imovine 14 vodećih funkcionera u pokretu Muslimansko bratstvo.

Među imovinom koja je zamrznuta je i ona koja pripada lideru tog pokreta Mohamedu Badieu i njegovom zamjeniku Hairatu al Šateru, prenio je BBC pozivajući se na izvore u egipatskom tužilaštvu.

Policija je izdala nalog za hapšenje Badiea, dok se zbačeni predsjednik Mohamed Morsi, takođe član tog pokreta, već nalazi u pritvoru.

Odluka tužilaštva da zmrzne imovinu visokih funkcionera Muslimanskog bratstva dio je istrage koja se protiv njih vodi. Egipatska državna televizija Kanal 1 prenijela je da je zaplijenjena imovina i lidera Paritije slobode i pravde Mohameda Saada al Katanija.

EU zabrinuta zbog situacije u Egiptu

Visoka predstavnica EU za spoljnju politiku i bezbjednost Ketrin Ešton izjavila je danas da EU prati razvoj događaja u Egiptu sa "velikom zabrinutošću", izražavajući žaljenje zbog sukoba i apelujući da u toj zemlji što prije budu održani izbori.

"EU prati nedavni razvoj događaja u Egiptu sa velikom zabrinutošću", poručila je Eštonova u saopštenju, dodajući da "vojska mora da prihvati i poštuje ustavni autoritet civilne vlasti".

Ona je, takođe, istakla "značaj održavnja demokratskih izbora u najkraćem mogućem roku" i pozvala na dijalog između svih političkih grupa koje se zalažu za demokratiju.

"EU apeluje na privremene vlasti da učine sve što je u njihovoj moći da ne bude politički motivisanih hapšenja i drugih oblika zlostavljanja", rekla je Eštonova, ističući da "svi politički pritvorenici moraju biti oslobođeni, a krivični slučajevi brzo preispitani na transparentan način", prenosi AFP.

Prvi egipatski demokratski izabrani predsjednik Mohamed Morsi svrgnut je u vojnom puču 3. jula, nakon što su milioni ljudi izašli na ulice pozivajući ga da podnese ostavku.

Poslije toga je Morsijev pokret Muslimanska braća organizovao demonstracije protiv njegovog svrgavanja i pozvao na "pobunu", optuživši vojsku i policiju da su u ponedjeljak, za vrijeme jutarnje molitve, "izvršili pokolj" nad njegovim pristlaicama, kada su ubili 51 osobu.

Morsi se nije pojavio u javnosti od kada je svrgnut, ali privremeni egipatski lideri kažu da ga drže na "bezbjednom mjestu, zbog njegove bezbjednosti", iako su SAD i Njemačka tražile da bude oslobođen.

Američki podsekretar Bil Berns dolazi danas u posjetu Kairu, gdje će razgovarati sa liderima prelazne vlade. On je prvi američki visoki zvaničnik koji dolazi u Egipat od Morsijevog svrgavanja. Stejt department je saopštio da će Berns doći u posjetu Egiptu sa zadatakom da prenese američku podršku egipatskom narodu.

El Baradej položio zakletvu kao potpredsjednik Egipta

Mohamed El Baradej, jedan od istaknutih vođa egipatske opozicije, danas je u Kairu položio zakletvu kao potpredsjednik države.

Kako javlja državna novinska agencija MENA, El Baradej će u privremenoj vladi kao potpredsjednik države biti zadužen za međunarodne odnose.

El Baradej je dugo bio šef Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), a potom je postao istaknuti opozicioni političar u Egiptu.

Veliki dio egipatske opozicije koji čine sekularni muslimani, hrišćani i ateisti tražio je odlazak islamistički orijentisanog predsjednika države Mohameda Morsija, i nedavno je sazvao masovne demonstracije kako bi se Morsi prinudio na ostavku. Umiješala se egipatska vojska, koja je Morsiju prvo postavila ultimatum da nađe zajednički jezik sa opozicijom, a poslije isteka roka od 48 sati zbacila ga je sa vlasti i pritvorila ga.

Egipatsko predsjedništvo odustalo je od prvobitne namjere da Baradeja imenuje za novog premijera nakon što se tome usprotivila salafistička stranka Nur.

El-Baradej se vratio u Egipat 2010, nakon što je odslužio dva mandata kao šef UN-ove Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). Nakon povratka u zemlju bio je dio kampanje za promjene i postao glavni oponent tadašnjeg predsjednika Hosnija Mubaraka, koji je bio na čelu Egipta od 1981.

Odbio je da učestvuje na izborima nakon svrgavanja Mubaraka tvrdeći da je potrebno prvo donijeti novi ustav, a potom organizovati izbore. On je predvodio opoziciju protiv Muslimanske braće od izbora za predsjednika bivšeg zvaničnika te organizacije Muhameda Mursija u junu 2012.