Uskoro dokumentarac o piscu i prevodiocu Božu Bulatoviću

Pri kraju je snimanje dokumentarno-obrazovne filmske priče o Božu Bulatoviću, pjesniku, pripovjedaču, romansijeru, književnom kritičaru, antologičaru, novinaru, dramaturgu, pozorišnom komentatoru, prevodiocu sa ruskog jezika, kulturologu, uredniku… Autor i reditelj je teroretičar novinarstva Mirko Jakoviljević, Kragujevčanin koji već nekoliko godina živi i radi u Kolašinu. Prema riječima autora, film će hronološki pratiti put odrastanja i stavralačkog sazrijevanja, po mnogo čemu, osobenog i značajnog crnogorskog pisca.

Kako Jakovljević ističe, u filmu će o Božu govoriti mnogi pisci, njegovi prijatelji, ljudi koji su ga dobro znali i koji su cijenili njegov rad: Čedo Vuković, Jevrem Brković, Sreten Asanović, Milorad Stojović, Janko Nikolovski, Radoslav Rotković, Borislav Jovanović, Radoslav Pajković, Čedomir Bogićević, Željko Rutović, i mnogi savremenici Bulatovića. Film se snima pod radnim naslovom “Putevi koji pišu – Božo Bulatović”, a projekat je susfinasiralo ministrastvo kulture Crne Gore.

Namjera autora je da to bude jedan je od rijetkih dokumentarnih filmova koji će se baviti “potrebom da se ostavi za sobom dokument o tome kako je nekada bilo i šta bi danas, uz poštovanje svih tehnoloških inovacija, trebalo da bude posao jednog uvaženog javnog djelatnika i priznatog pisca”.

Namjera autora je da to bude jedan je od rijetkih dokumentarnih filmova koji će se baviti “potrebom da se ostavi za sobom dokument o tome kako je nekada bilo i šta bi danas"

- Prva Bulatovićeva knjiga koju sam pročitao bila je “Staze”, zatim i “Putevi koji pišu”, a već poslije treće bio sam opčinjen književnim djelom tog crnogorskog pisca. Prepoznao sam u njima ljude i predjele, koje sam u djetinjstvu stvarno poznavao. S pravom mogu da kažem da je “Karaula” jedan od prvih crnogorskih modernih romana - objašanjava Jakovljević svoje razloge da se upusti u realizaciju zahtjevne filmske priče.

Bulatović je, kako on kaže, začetnik jednog novog pristupa u novinarstvu, jer je “razmišljao kao novinar, a pisao kao književnik”. Uz to, ostavio je upečatljiv trag u književnoj kritici, a istovremeno dao veliki doprinos borbi za crnogorsku emancipaciju i državnost.

- Najznačajniji je prevodilac ruske poezije na crnogorski jezik, a u njegovim zasebnim knjigama zastupljeni su prevodi – najznačajnijih ruskih pjesnika, poput Jesnjeina, Majkovskog, Jevtušenka. Bulatoviće je, i to je važno istaći, kao malo ko razumio Njegoša, što će se najbolje vidjeti iz njegove knjige “Njegoš izbliza”, koja treba uskoro da bude objavljena. Njegov način izražavanja i jezički stil vraćaju izvornost crnogorskog identiteta i jezika - objašnjava Jakovljević.

On smatra da je od velikog značaja to je u Mojkovcu od 2010. Godine ustanovljena nagrada, koja nosi ime “Božo Bulatović”, ali i to što je prvi laureat bio crnogorski moderni klasik Čedo Vuković.

Bulatović je i autor obimne antologije ruske poezije XX vijeka. U toku je izdavanje Sabranih djela Boža Bulatovića, čijih je nekoliko tomova već ugledalo svjetlost dana.

( Dragana Šćepanović )