Komisija ispituje zašto su napadi na novinare tajna
Vlada u Akcionom planu za poglavlje 23 predvidjela formiranje širokog tijela koje treba da utvrdi zašto su zakazale istrage u slučajevima nasilja nad poslencima javne riječi
Vlada će do kraja ove godine formirati komisiju koja bi trebalo da utvrdi razloge nerasvjetljavanja slučajeva ubistva i nasilja nad crnogorskim novinarima.
To je predviđeno Akcionim planom za poglavlje 23, koje se odnosi na pravosuđe, antikorupciju i temeljna prava, čime je Đukanovićev kabinet revidirao raniji stav da bi osnivanje takvog tijela bilo suvišno i da taj posao treba da rade nadležni državni organi.
Prema AP, decembar 2013. je rok da se formira Vladina komisija za praćenje postupanja nadležnih organa u “istragama starih i nedavnih slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima i ubistava novinara”.
Da bi preduprijedili napade na novinare, policija je zadužena da radi analizu rizika ugroženosti zaposlenih u sredstvima javnog informisanjaKomisiju bi činili predstavnici MUP-a, tužilaštva, policije, NVO i medija, a cilj je da kroz saradnju sa nadležnim organima prikupi i razmotri svu relevatnu dokumentaciju na osnovu koje će istražiti razloge za nerasvijetljena ubistva novinara.
U istom roku predviđeno je donošenje Poslovnika o radu Komisije kojim se utvrđuje organizacija, način rada i postupak donošenja odluka Komisije, kao i obezbjeđivanje prostora i sredstava za rad.
Od januara iduće godine tužilaštvo i policija biće dužni da Vladinu komisiju redovno izvještavaju o istragama “starih i nedavnih slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima”, a izvještaj bi trebalo da sadrži broj riješenih u odnosu na ukupan broj slučajeva u prethodnom periodu. Za tu obavezu koju bi trebalo da preuzmu dva službenika, predviđeno je da se iz budžeta izdvoji 19.440 eura.
Sa jednog od uviđaja poslije napada
Od decembra 2013. Upravi policije je određena obaveza uvođenja “sistema mjera i radnji koje preduzima u cilju zaštite novinara od prijetnji i nasilja”.
Da bi preduprijedili napade na novinare, policija je zadužena da radi analizu rizika ugroženosti zaposlenih u sredstvima javnog informisanja, poveća stepen zaštite novinara od prijetnji i nasilja, i radi procjenu stanja u oblasti zaštite novinara.
Potpredsjednik crnogorske Vlade Duško Marković je “Vijestima” prije nekoliko mjeseci rekao da je stav Vlade da se moraju istragama baviti državni organi i da takva inicijativa nije pokrenuta u Crnoj Gori.
"Radije zastupam tezu da institucije treba da rade svoj posao odgovorno i profesionalno i da naši napori moraju biti usmjereni u pravcu jačanja kapaciteta institucija, u prvom redu tužilaštva, sudova i policije. Obezbjeđivanjem zadovoljavajućeg stepena operativnosti i rezultata ovih institucija, bilo kakva komisija ovim povodom bila bi suvišna. Zato, rasvjetljavanje napada na crnogorske novinare i urednike mora biti prioritet i to naših istražnih organa“, rekao je tada potpredsjednik Vlade.
“Vijestima“ je iz njegovog kabineta saopšteno da nijesu u mogućnosti da odgovore zašto je Vlada revidirala prvobitni stav.
Najbrutalniji napad na novinara, koji već devet godina nije rasvijetljen, je ubistvo glavnog i odgovornog urednika "Dana“ Duška Jovanovića 27. maja 2004. ispred redakcije lista.
Nijesu otkriveni ni nalogodavci i napadači na direktora „Vijesti“ Željka Ivanovića koji je pretučen 1. septembra 2007. na desetogodišnjicu izlaženje lista, kao ni nalogodavci i napadači na novinare Mladena Stojovića i Tufika Softića, nalogodavci napada na novinarku “Vijesti” Oliveru Lakić, paljenje vozila ND “Vijesti”...
Nije otkriveno ni ko je, prilikom napada na književnika Jevrema Brkovića, ubio njegovog pratioca Srđana Vojičića, a tajna je i ko je u policiji i tužilaštvu zataškavao okolnosti napad Miomira Mugoše i njegovog sina Miljana na urednika “Vijesti” Mihaila Jovovića i fotoreportera Borisa Pejovića.
Nije loše ako u komisiji budu ljudi od integriteta
Urednica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević rekla je “Vijestima” da je HRA u komentarima na Akcioni plan Vladi predložila da Skupština formira komisiju za ocjenu djelotvornosti istraga nasilja prema novinarima i drugima zbog njihovog izražavanja u kojoj bi bili i predstavnici medija i civilnog sektora.
“Ovo zbog toga što uprkos mjeri iz starog AP za primjenu preporuka iz Mišljenja EU iz novembra 2010. da se prave izveštaji o nasilju prema novinarima, ti izveštaji se nisu bavili slučajevima koji su tavorili u fazi istrage, već samo onima koji su stigli do suda. Važno je ustanoviti šta je sa istragama koje dugo tapkaju u mjestu i u kojima nije bilo napretka. Iako mislimo da bi veći legitimitet imalo tijelo koje bi formirala Skupština, i Vladina komisija ne mora nužno da bude loše rešenje. Sve zavisi od toga koliko će ona biti reprezentativna, kakva će ovlašćenja imati i da li će je činiti ljudi od integriteta”, kaže Gorjanc-Prelević.
Ona smatra da bi objektivna ocjena stanja u tim istragama, odgovor na pitanje da li je učinjeno sve što se razumno moralo preduzeti da bi se ti slučajevi rasvijetlili ili nije, već bio neki napredak.
Prema njenim riječima, HRA je predložila i da se izradi Strategija javnog informisanja, po uzoru na Srbiju, oko koje su se okupila sva udruženja novinara, a koju bi u vidu rezolucije usvojila Skupština.
Nadam se da ovo neće biti još jedan cirkus i ismijavanje žrtava
Direktor “Dejli presa” Željko Ivanović se nada da inicijativa o formiranju Vladine komisije neće biti još jedno organizovanje cirkusa za Brisel i ismijavanje žrtava nasilja, već pokretanje stvari s mrtve tačke.
“Ja, a siguran sam i svaki poslenik javne riječi u Crnoj Gori, pozdravlja svaku inicijativu koja bi mogla da pokrene stvari sa mrtve tačke i pomogne rasvjetljavanju brojnih napada na novinare od kojih su neki i tragično završili. Dobro je što Vlada kreće sa takvom inicijativom, ali ne bi bilo dobro da Vlada koja je godinama blagonaklono gledala na sve te napade, vodi i organizuje jednu takvu Komisiju. Da ne kažem da je ta Vlada podstrekivala napade i s odobravanjem posmatrala nemoć policije i tužilaštva da pokrenu iole ozbiljniju istragu oko tih napada. Mislim da bi bilo mnogo učinkovitije ako bi Vlada iskazala volju da aktivno participira u radu komisije. Da bude na usluzi komisiji koju bi trebalo da vodi vodi neko iz nezavisnih medija čiji su članovi, urednici i novinari, bili žrtve napada zbog kojih se ona i uspostavlja”, kazao je Ivanović.
On smatra važnim učešće predstavnika NVO kojima je bliska ova problematika, kao i predstavnika međunarodnih organizacija koji imaju iskustva u radu sličnih tijela.
“Samo takav pristup bi imao smisla i davao nadu da se ovdje radi o iskrenoj želji vlasti da se krene u rasvjetljavanje ovih napada, a ne da se organizuje još jedan cirkus za briselsku administraciju u vidu formalnog ispunjavanja njihovih predloga bez ikakvog efekta i rezultata. To bi bilo čisto gubljenje vremena i još jedno ismijavanje žrtava nasilja”, ocijenio je Ivanović.
Srbija to već pokrenula
Vlada Srbije je početkom ove godine formirala Komisiju za razmatranje činjenica do kojih se došlo u istragama ubistava novinara. Ona bi trebalo da se pozabavi time ko je napravio propuste u radu policije, tužilaštva i drugih državnih organa tokom rasvjetljavanja likvidacije Slavka Ćuruvije, Milana Pantića i Radislave-Dade Vujasinović.
U akcionom planu Vlada Crne Gore je upisala i obavezu izrade bezbjednosne procjene za novinare i članove njihovih porodica, obezbjeđenja u slučaju ugroženosti, policijsku pratnju i zaštitu članova porodice i objekata u kojima žive i u kojima su profesionalno angažovani, operativne provjere na terenu u odnosu na lica koja su registrovana kao izvršioci napada na novinare.
Potencirano je rasvjetljavanje tih djela i otkrivanje nalogodavaca i izvršilaca i vođenje krivičnih postupaka.
Galerija
( Dragana Babović )