Knežević: Izmjene zakona o državnim nagradama bile bi šovinistički čin

Pokušaj predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića da izmjenama zakona o državnim nagradama spriječi dodjelu ovogodišnjih Trinaestojulskih nagrada predstavlja šovinistički čin koji je moguće realizovati samo u totalitarnim društvima, smatra član predsjedništva Demokratskog fronta Milan Knežević. Krivokapić je u četvrtak podnio predlog za izmjenu Zakona o državnim nagradama, kojim se traži uspostavljanje zaštite dostojanstva i autoriteta države od odluka žirija za Trinaestojulsku nagradu. “Pokušaj Krivokapića da kroz Predlog zakona o dopunama zakona o državnim nagradama spriječi dodjelu ovogodišnjih trinaestojulskih nagrada predstavlja šovinistički čin koji je moguće realizovati samo u totalitarnim društvima u koje se Crna Gora pretvara nezaustavljivom brzinom”, naveo je Knežević u izjavi dostavljenoj agenciji MINA. On je podsjetio da je Krivokapić prije mjesec i po, saopštio da bi donošenje Lex specialisa o poništenju predsjedničkih izbora bilo logički i pravno nemoguće jer bi se time narušila izborna volja građana i stvorio ambijent u kojem bi svaka sledeća vlast poništavala odluke prethodne.

“Kako je onda moguće da Krivokapiću u ovom trenutku ne smetaju ni logika ni pravo, kad pokušava poništiti odluku žirija o dobitnicima trinaestojulskih nagrada, iako je Skupština, čiji je predsjednik isti Krivokapić, predložila članove žirija”, upitao je Knežević. Prema njegovim riječima, da paradoks bude potpun, jedan od članova žirija je i Andrej Nikolaidis savjetnik u kabinetu Krivokapića, “koji je naprasno nestao iz Crne Gore, čim su nacionalitički krugovi bliski pojedinim djelovima režima pokrenuli hajku na ovogodišnje laureate i članove žirija”. “Očigledna je namjera pojedinih djelova režima da ozakoni teoriju da svi oni koji su na referednumu glasali za zajedničku državu, a ima ih 185 hiljada, oni koji se izjašnjavaju kao Srbi, i koji u liku i djelu Krivokapića ne vide oca nacije, ne mogu dobiti nijednu državnu nagradu, niti obavljati važnije državne funkcije, jer njih treba tretirati kao građane drugog reda koji su nužno zlo u postreferendumskoj Crnoj Gori”, ocijenio je Knežević. On smatra da je Krivokapić, ako mu je stalo do zaštite dostojanstva države, imao kad i zbog čega da reaguje znatno ranije. “Kad se povećavao PDV, kad su pokradeni predsjednički izbori, kad se zaduživao KAP, kad su privodili aktiviste MANS - a, kad je Crna Gora u ovih 17 godina sistematski pljačkana i uništavana, a ne da roni krokodilske suze nad tekovinama 13. jula, jer će zahvaljujući njemu i Đukanoviću, od Crne Gore izgleda ostati samo 13. Jul”, naveo je Knežević. Ukoliko bi, kako je dodao, ta Krivokapićeva ideja prošla u Skupštini, onda bi se ustanovilo pravilo da svaka naredna skupštinska većina preispituje odluke prethodne. “Što bi Crnu Goru odvelo u anarhiju i kontinuirane podjele koje režim svih ovih godina uspješno produkuje. Tako bi mu se moglo desiti da neka nova većina donese odluku da on u stvari nikad nije ni bio predsjednik Skupštine, već da se radilo o bolnoj fikciji koju će svi željeti da što prije zaborave”, zaključio je on. krivokaić će na sjednici parlamenta tražiti da ovogodišnje Trinaestojulske nagrade ne budu dodijeljene, tako da je moguće da Gojko Čelebić, Ilija Lakušić i politikolog Radule Knežević 13. jula ne dobiju visoko državno priznanje.

Galerija

( MINA )