Njemačka špijunira sopstvene građane
Berlin kritikovao programe „Prizma” i „Tempora”, a zatim se i sam okrenuo sličnim metodama
Njemci su bijesni. Informacija da su Sjedinjene Države i Velika Britanija - uz Kanadu, Novi Zeland i Australiju dio takozvane „Alijanse petoro očiju“ - godinama budno pratile mobilnu i Internet komunikaciju građana naišla je na žestoke osude političara iz Berlina. Ministarka pravde Sabine Lojthojzer-Šarenberger nazvala je britanski špijunski program „Tempora“ „katastrofom“ i „noćnom morom u holivudskom stilu“.
Međutim, Njemačka se ove sedmice okrenula sličnom programu kako bi uhvatila vozača kamiona koji je godinama pucao na druga vozila. Uhapšen je pošto je policija pokrenula složeni sistem praćenja, koji je u stanju da očitava registarske oznake desetina hiljada automobila i kamiona na njemačkim autoputevima.
Ova operacija je uznemirila borce za zaštitu privatnosti, navodi se u članku njemačkog nedjeljnika „Špigl”.
Međutim, Jerg Zirke, šef Federalne kriminalističke policije (BKA) pohvalio je program, poručujući novinarima da su „našli iglu u plastu sijena“. On je poručio da „nije postojao alternativni” način hvatanja osumnjičenog.
Ovaj slučaj odnosi se na šofera koji je od 2008. ispalio najmanje 762 metka na automobile, kamione i zgrade na autoputevima. Jedna žena je 2009. pogođena u predjelu vrata metkom koji je ispalio ovaj šofer, koji je jedino identifikovan kao 57-godišnjak iz Sjeverne Rajne - Vestfalija.
Njemački zvaničnici su saopštili da će šofer biti optužen za pokušaj ubistva i niz drugih krivičnih djela. Zirke je kazao da je optuženi priznao djela koja mu se stavljaju na teret. Šofer je kazao da je pucao zbog toga što je bio „frustriran saobraćajem“. Kazao je da situaciju na njemačkim autoputevima vidi kao neku vrstu „rata“ i da je prosto pokušavao da se odbrani.
Premda je ovo jedinstven slučaj, metode koje je koristila policija privukle su veću pažnju. Policajci su prvobitno pokušavali da postanu mete, vozeći kamion na autoputevima na kojima je većina incidenata i zabilježena. Međutim, vozilo u kojima su se nalazili policajci nikad nije napadnuto.
Njihov plan B je plan koji je izazvao zabrinutost za zaštitu podataka. Premda Njemačka ima sistem koji bilježi informacije o kamionima koji prolaze autoputevima, policiji je zabranjen pristup tim podacima. Stoga su odlučili da izgrade sopstveni sistem. Na sedam djelova autoputa, policija je postavila opremu koja je u stanju da prepozna i zabilježi registarske oznake vozila. Koristeći ove podatke bili su u stanju da identifikuju vozila koja su u gotovo isto vrijeme prošla kroz djelove autoputeva kada su se desili napadi.
Ovaj sistem je pokazao sve svoje prednosti u aprilu. U samo pet dana, šest vozača prijavilo je napad. Zvaničnici policije su uspjeli da rekonstruišu vjerovatnu putanju kojom se kretao napadač a nakon toga su analizirali registarske oznake. Filtrirajući prikupljene informacije uspjeli su da identifikuju kamion koji se našao na svakom od ovih mjesta zločina.
Ali da li su metode koje je koristila federalna policija bile legalne? Zvaničnici za zaštitu podataka nisu tako sigurni.
„Čak iako je potraga za napadačem na kraju bila uspješna, iz perspektive zaštite podataka preliminarna presuda o korištenju ovih metoda je podijeljena“, kazao je Edgar Vagner, najviši zvaničnik za zaštitu podataka u saveznoj državi Rajna - Paletinat. „Ne postoji zakonska osnova za ovakvu istražnu tehniku“.
Prema njegovim procjenama „60 do 80 miliona grupa podataka apsolutno nevinih ljudi“ prikupljeno je za vrijeme istrage kako bi se „uhvatio jedan jedini osumnjičeni. Dugo znamo da takva procedura može biti efikasna. Ali takođe postoji i cijena koju za to treba platiti“.
Galerija
( Miloš Rudović )