U Nikšiću otkriven spomenik narodnom heroju Čedomiru Ljubu Čupiću
Spomenik Ljubu Čupiću, visine 2.20 metara, a širine 90 centimetara, urađen je prema idejnom projektu Mihaila Radojičića
U Nikšiću je danas povodom 13.jula, Dana državnosti, svečano ozvaničen završetak radova na rekonstrukciji Trga slobode i otkriven spomenik narodnom heroju Čedomiru Ljubu Čupiću.
Spomenik nazvan "Heroj na korzu", rad Zlatka Glamočaka, otkrili su predsjednici države i Opštine, Milo Đukanović i Veselin Grbović. Spomenik Ljubu Čupiću, visine 2.20 metara, a širine 90 centimetara, urađen je prema idejnom projektu Mihaila Radojičića, a finansije je obezbijedio nikšićki preduzetnik dr Dušan Đurović.
Korzo ima posebnu simboliku za narodnog heroja. Tim šetalištem je, u lancima, proveden posljednji put, pred strijeljanje.
"Za mene je realizacija ovog projekta bila čast, i to će predstavljati jedan od simbola grada", kazao je Đurović, ktitor spomenika.
Svečanosti su prisustvovali predsjednik Parlamenta Ivan Brajović, članovi Vlade, predsjednici više crnogorskih opština, brojne zvanice iz privrednog i društvenog života države i grada, kao i brojni Nikšićani. Među njima su bili i bratanična i sestrić narodnog heroja, Čedomira Čupić i Rajko Popivoda, koji su došli iz Beograda, kao i drugi članovi porodice Čupić.
"Predivan je spomenik. Ne mogu opisati riječima kako se osjećam. To mora da se doživi. Miješaju se ponos, tuga i sreća. O stricu, čije ime nosim, pričala sam djeci i unukama, a onda i svakom ko je želio da čuje. Nijesu svi raspoloženi da slušaju, posebno u današnje vrijeme kada je nešto novo došlo. Srećom ima puno onih koje to interesuje", kazala je Čedomira Čupić.
Priznala je da kada priča o stricu ne koristi njegov nadimak, Ljubo, koji je mnogo popularniji, već joj je draže njegovo ime.
"Kada sam bila mala pokušali su da me zovu Ljuba. Nijesam se odazivala ni na Ljuba ni na Mira, već samo na Čeda. Ja sam cio živoz ženska Čeda", kazala je bratanična junaka.
U pozdravnom govoru predsjednik Opštine podsjetio je da je nikšićki trg, na poziv kralja Nikole 1883. godine projektovao hrvatski arhitekta Josip Slade, koji je osim toga uradio i prvi regulacioni plan Nikšića. Trg kao i čitavo gradsko jezgro projektovao je Josip Slade iz Trogira. Do Drugog svjetskog rata trg je nosio ime Karađorđa, po završetku rata postao je Trg maršala Tita, a od 1992. godine je Trg slobode. Po Sladeovom planu Nikšić je trebalo da dobije šest trgova. Napravljena su tri - Slobode, Save Kovačevića i Šaka Petrovića.
"Opština Nikšić je uložila značajna sredstva da se stari trg uredi u duhu evropskih trgova. Trg je površine 12.500 metara kvadratnih. Na centralnom dijelu Trga nalazi se fontana, a na uglovima su prostori predviđeni za ugostiteljsku djelatnost, kao i četiri stare rekonstruisane česme. Pored spomenika kralju Nikoli na Trgu je postavljen i spomenik narodnom heroju Čedomiru Ljubu Čupiću, ubijenom od strane domaćih izdajnika", kazao je Grbović.
"Ljubo je dostojanstveno prošao pored prisutnih Nikšićana, poručujući i svojim osmijehom da će fašizam biti pobijeđen, a Ljubo će im sa nikšićkog trga vječno slati svoj osmijeh prkosa i hrabrosti, kao znak pobjede nad fašizmom i podstrek za sve antifašista svijeta”, kazao je Grbović i zahvalio se donatoru Dušanu Đuroviću i vajaru Zlatku Glamočaku.
Radove na popločavanju Trga izvele su nikšićke firme “Mehanizacija i programat” i “Progres”, a popločan je autohtonim nikšićkim kamenom. Vrijednost investicije kompletne rekonstrukcije iznosi oko milion i po eura. Novac je obezbijeđen iz budžeta Opštine, a zahvaljujući donaciji ambasade Kine od 150.000 eura, popločani su trotoari i postavljen je novi sloj asfalta na obodnim ulicama.
Povodom svečanosti upriličen je koncert Crnogorskog simfonijskog orkestra, pod dirigentskom palicom maestra Grigorija Kraska.
Sinoć je u hotelu “Onogošt” održano predavanje na temu "Trg Slobode 1885-2018" na kome su govorili Maksim Vujačić, Radovan Damjanović i Slobodan Bato Mirjačić.
Fotografija koja je obišla svijet
Ljubo Čupić je krajem aprila 1942. poslije borbe u blizini Nikšića pao u ruke četnicima koji su ga osudili na smrt strijeljanjem. Nakon izricanja presude izveden je iz sudnice, zgrade nekadašnjeg pozorišta, i tada je nastala fotografija koja je obišla svijet. Njegov osmijeh ovjekovječio je zvanični fotograf italijanskih fašista Karlo Ravnič, a film sačuvao poznati nikšićki fotograf Migo Zorić. Strijeljan je 9. maja 1942. godine na Petrovoj glavici u starom groblju, iza crkve Svetih apostola Petra i Pavla, a za narodnog heroja je proglašen 10. jula 1953.
Ostalo je zapisano kako je o liku Ljuba Čupića govorio Žan Pol Sartr, koji je tražio da ga fotografišu pored čuvene fotografije, i sa kakvim divljenjem i poštovanjem su ispred nje stajali Džavaharlal Nehru i njegova kćerka Indira Gandi.
Pošta Crne Gore je 2013. izdala markicu sa likom Ljuba Čupića, a dvije godine kasnije dramaturg i pisac Obrad Nenezić objavio je roman "Osmijeh za Mariju Mihailovič", inspirisan životom "jedinog Crnogorca koji miri sve razlike, ideološke, vjerske, nacionalne“. I najpoznatiji crnogorski kantautor Miladin Šobić pjevao je o Čupićevom osmijehu.
Galerija
( Svetlana Mandić )