Lajčak: U EU sve više zagovornika sankcija protiv BiH
"U EU postoje glasovi koji zagovaraju promjenu politike prema BiH. Pozitivan pristup, kažu, ne daje rezultate", kazao je Lajčak pojašnjavajući kako se taj zaokret odnosi na moguće uvođenje sankcija
Među državama-članicama Evropske unije sve je više onih koje zagovaraju uvođenje kaznenih mjera za Bosnu i Hercegovinu zbog nespremnosti njenih političara da sprovedu reforme na koje su se sami obavezali, upozorio je slovački ministar spoljnjih poslova Miroslav Lajčak u intervjuu koji je danas objavio sarajevski "Dnevni avaz".
Lajčak je istakao da su posljednji protesti građana u BiH izazvani činjenicom da novorođena djeca nisu mogla da dobiju jedinstveni matični broj dovoljan dokaz da političke institucije u BiH uopšte ne funkcionišu pa se politika zbog toga počela voditi na ulicama.
"Ljudi imaju osjećaj da koliko god se trudili da pomognu BiH, ona sama sebi ne želi da pomogne", izjavio je Lajčak.
"U EU postoje glasovi koji zagovaraju promjenu politike prema BiH. Pozitivan pristup, kažu, ne daje rezultate", kazao je Lajčak pojašnjavajući kako se taj zaokret odnosi na moguće uvođenje sankcija. Dodao je da glasova koji bi zagovarali uvođenje sankcija prije dvije godine nije ni bilo a sada ih ima "sve više i više".
"Nijedno obećanje koje su nam dali lideri iz BiH nije ispunjeno", istakao je Lajčak koji dobro poznaje stanje u BiH jer je i sam vršio dužnost visokog predstavnika međunarodne zajednice za BiH.
Šef slovačke diplomatije je konstatovao da je u EU stanje takvo da su u Briselu gotovo izgubili volju da pričaju o BiH i njenim problemima za razliku od proteklih godina kada je bilo puno napora i razgovora u vezi s ovom zemljom.
"Ljudi imaju osjećaj da koliko god se trudili da pomognu BiH, ona sama sebi ne želi da pomogne", izjavio je Lajčak.
U nastavku izlaganja je pojasnio je da je upravo to ključni razlog zbog kojega se o BiH vjerojatno uopšte neće razgovarati na dvodnevnom sastanku ministara spoljnjih poslova članica EU ali će zato pažnja biti posvećena Srbiji, Makedoniji i izborima u Albaniji.
BiH i njeni građani su platili najveću cijenu i još je plaćaju. Često sam govorio da poker iz Dejtona još traje
Bivši ministar vanjskih poslova Republike Bosne i Hercegovine i ratni ambasador BiH pri Ujedinjenim narodima Muhamed Šaćirbej (Šaćirbegović), jedan od učesnika istorijskih pregovora u Dejtonu, potvrdio je kako su uglavnom ispravne ocjene koje je u intervjuu za jedan švedski list dao ugledni američki ekspert za Balkan iz Instituta za mir iz Vašingtona i predavač na uglednom Džon Hopkins univerzitetu, Daniel Server.
Server je, kako je ranije prenijela Anadolija, kazao da je prvi predsjednik Alija Izetbegović bio prisiljen da ''prihvati Dejtonski sporazum kojim je okončan rat u toj zemlji''.
Holbruk je mislio da će to njemu donijeti Nobelovu nagradu za mir kao i fotelju američkog državnog sekretara
Izetbegović je, kazao je on, u Daytonu morao prihvatiti entitet Republika Srpska (RS), u zamjenu za obećanje da će se sve izbjeglice i raseljeni moći vratiti svojim domovima. Prema njegovim ocjenama, Armija BiH je od sigurne pobjede dobila poraz ili u najboljem slučaju ''neriješen rezultat''.
''Slično mišljenje dijeli i CIA'', govori Muhamed Šaćirbej.
Ističe da je činjenica o kojima govori Server bio svjestan i u Dejtonu, kao i drugi, ali da je Ričard Holbruk, bivši zamjenik američke državne sekretarke Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Medlin Olbrajt otvoreno ''prijetio da ćemo biti proglašeni krivim za propast pregovora''.
''To je bio blef i zato se stalno pozivam na činjenicu da je Dejton više bio partija pokera nego pregovori. Opet Daniel ukazuje na to da je Slobodan Milošević igrao svoje karte najbolje, a Holbruk najgore".
"Može se reći da je izgubio, slično Tuđmanu. Amerika nije dobila u Dejtonu, nego je izgubila. Izdala je i svoje vrijednosti i strateške interese. Ali, Holbruk je bio mnogo bolji u samopromociji nego za stolom. Možda je on u Dejtonu htio dobiti nešto na ličnom planu. Naime, mislio je da će to njemu donijeti Nobelovu nagradu za mir kao i fotelju američkog državnog sekretara. To što nije dobio ono što je očekivao, možda mnogo govori o tajnoj procjeni njegove uloge u Dejtonu'', govori Šaćirbi.
Priznaje da je bio protiv sporazuma i da je Server u pravu kada kaže da su Vašington, odnosno Holbruk natjerali bh. vodstvo da potpiše sporni sporazum.
( Vijesti online, Anadolija )