Plavsko-gusinjski rječnik: Ko su "kafićuše" i "papiruše"
Rječnik ima prevashodno cilj da omladina iz ovih krajeva koja živi po svijetu zna kojim su jezikom pričali njihovi očevi, majke, đedovi i nane
Pet hiljada riječi na 400 strana - to je plavsko-gusinjski rječnik koji je sastavio slikar i pisac Ibrahim Reković, koji je sakupljao sve što je izgovoreno na područiju Plava i Gusinja, a danas gotovo zaboravljeno.
"Moj cilj je da se zadrži makar neka od tih riječi u upotrebi jer ove nove današnje koje smo mi prihvatili, možda nekad slučajno, nekad namjerno, nekad prisilno, jer smo htjeli da se uklopimo u društvo. Tamo gdje smo učili, radili i živjeli, normalno je da smo morali i da prihvatimo nešto tuđe, a odbacimo naše. To su riječi koje smo slušali od naših starih, koje su ostale u sjećanju, a moj cilj je da se podsjetimo i da neke od njih i dalje koristimo, jer one nijesu nimalo lošije i za mene su mnogo milozvučnije, nego današnje za koje kažemo da su “moderne” i “gospodske”", rekao je pisac koji je počeo da sakuplja stare izraze prije 20 godina.
Reković je kazao da je vrijeme iznjedrilo nekoliko novih riječi.
To su riječi koje su ostale u sjećanju, a cilj je da neke od njih i dalje koristimo, jer one nijesu nimalo lošije od današnjih za koje kažemo da su “moderne” i “gospodske”"Živio sam u vremenu kada su naši ljudi odlazili u inostranstvo, gdje su morali prihvatiti druge riječi i jezike, i zabilježio sam dvije riječi koje nijesu postojale ranije, a to su „kafićuša“, što je značenje za djevojku koja izlazi po kafićima i riječ „papiruša“ - djevojka koja ima legalan boravak u nekoj stranoj državi. Ona koja obezbjeđuje mogućnost da neko riješi momku status legalnog boravka u nekoj zemlji. Mnogi naši momci su bježeći od teških uslova života, a i onda kada su ljudi izbjegavali mogućnost da budu poslati na ratište, rješavali svoj status u drugim zemljama preko tih “papiruša”.
On je istakao da rječnik ima prevashodno cilj da omladina iz ovih krajeva koja živi po svijetu zna kojim su jezikom pričali njihovi očevi, majke, đedovi i nane, te da će rječnik ostati kao jedan trajni i nepotkupljivi svjedok vremena.
Izdavač knjige je Institut za crnogorski jezik i književnosti, dok su recezenti akademici Jašar Redžepagić, Alija Džigović i Zuvdija Hodžić.
( Amil Ibrahimagić )