Izbori u Albaniji ključni za njenu evropsku budućnost
Zapadne sile strahuju da Albanija još jednom neće isporučiti slobodne i fer izbore, što bi spriječilo njen progres u pravcu članstva u EU i moglo dovesti do novih uličnih sukoba
Albanskog premijera Saljija Brišu u nedjelju očekuje borba za politički opastanak, kada u ovoj članici NATO budu održani parlamentarni izbori koje će Zapad budno pratiti manje zbog ishoda a više zbog samog izbornog procesa.
Zapadne sile strahuju da Albanija još jednom neće isporučiti slobodne i fer izbore, što bi, kako se ističe u članku agencije Rojters, spriječilo njen progres u pravcu članstva u Evropskoj uniji i moglo dovesti do novih uličnih sukoba.
Politički spor je ostavio Centralnu izbornu komisiju (CEC) sa manjim brojem članova, što znači da komisija neće moći da potvrdi ishod izbora. Zapadne diplomate upozoravaju i na zastrašivanje birača.
Posljednji izbori, održani 2009, doveli su protesta opozicije u kojima su bezbjednosne snage ubile četiri osobe.
Jedan zapadni diplomata uporedio je izbore u Albaniji sa filmovima čuvenog reditelja Kventina Tarantina, u kojima ljudi dižu oružje jedni na druge.
„Čak i da je polovina onoga što čujemo tačno, to sugeriše na postojanje prilično velike kampanje zastrašivanja ljudi da glasaju na određen način“, kazao je izaslanik, koji nije želio da bude imenovan. „To je, naravno, zabrinjavajuće“.
Beriša, bivši kardiolog, dominirao je političkim životom Albanije od kraha staljinističkog režima 1991. Poraz na izborima doveo bi do kraja karijere ovog 68-godišnjaka.
Istraživanja javnog mnjenja nisu pouzdana, ali ukazuju na tijesnu pobjedu opozicione Socijalističke partije bivšeg gradonačelnika Tirane, 48-godišnjeg Edija Rame.
Lider socijalista Edi Rama nada se pobjedi (Foto: Reuters)
Socijalisti i Berišina Demokratska partija se mnogo ne razlikuju kada je u pitanju strateški cilj Albanije – pridruživanja EU ili prozapadnjačke politike.
Ali njihov konfliktan odnos nije naišao na razumijevanje Brisela i saveznica iz NATO-a, naročito Vašingtona.
Rama je povukao tri opoziciona predstavnika iz sedmočlane Centralne izborne komisije (CEC) u aprilu nakon što je koaliciona vlada najurila člana čija partija učestvuje na izbornoj listi sa Raminim Socijalistima.
Američki ambasador Aleksander Arvizu kazao je da Komisija time rizikuje da se pretvori u „farsu“. Umjesto Izborne komisije, rezultate izbora će morati da potvrdi sud.
Evropska unija je ove sedmice upozorila Tiranu da izbori predstavljaju „ključni test“ za demokratske institucije Albanije i njen napredak u pravcu 27-člane unije, kojoj će se Hrvatska pridružiti u julu. Albanija je prije četiri godine aplicirala za članstvo, ali još nije dobila mjesto zvaničnog kandidata.
Sa predizbornog skupa (Foto: Reuters)
„Idemo, Albanijo! Vrijeme je“, apelovao je Arvizu na birače u jednoj albanskoj emisiji. „Vrijeme je da odbacite neke od starih načina završavanja poslova. Vrijeme je da prigrlite novu stvarnost, da uradite stvari koje su zaista u interesu građana, da odrazite volju naroda“.
Buduća vlada će morati da se suoči sa posljedicama krize u eurozoni, naročito u susjednoj Grčkoj i Italiji, gdje oko milion albanskih migranata radi i šalje novac u domovinu.
Premda je recesiaj zaobišla Albaniju, Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond su izrazili zabrinutost zbog javnog duga od 62,9 procenata BDP.
Prije nego što nova vlada preuzme dužnost mogli bi proći i mjeseci, jer će ishoda izbora gotovo sigurno biti osporavan. Sistem po kojem partijski zvaničnivi broje glasove je iznova vodio do sporova i odlaganja, ističe se u članku Rojters.
„Proces prebrojavanja glasova se očigledno nalazi u milosti dviju strana“, kazao je zapadni diplomata. „Ne bismo da se bilo ko pretvara da albanski sistem garantuje slobodne i fer izbore. To je krajnje faličan sistem“.
Galerija
( Miloš Rudović )