Opozicija: Povećanje PDV-a način da se plati dugovi šefa DPS-a

Poslanici su završili raspravu o Predlogu izmjena i dopuna zakona o porezu na dodatu vrijednost (PDV), koji je, prema riječima predstavnika opozicije, način da se plate privatni računi šefa vladajuće stranke i dugovi za Kombinat aluminijuma (KAP). Poslanici Demokratskog fronta (DF), Socijalističke narodne partije (SNP), Pozitivne Crne Gore i Liberalne partije najavili su, tokom višesatne rasprave, da će glasati protiv povećanja PDV-a, dok predstavnici Socijaldemokratske partije (SDP) nijesu bili u sali. Poslanik DF-a, Nebojša Medojević, poručio je u Skupštini da je model neoliberalne ekonomije u Crnoj Gori doživio kolaps. "Ovim zakonom ugrožavate nezavisnost Crne Gore i priznajete da je ovo privatna država u vlasništvu jednog čovjeka, jer uvodimo povećanje PDV-a da platimo privatni dil Olega Deripaske i Mila Đukanovića oko KAP-a 2005. godine, koji je koštao Crnu Goru preko 500 miliona eura", tvrdi Medojević. DF je, kako je podsjetio, jedina partija koja je saopštila da neće ni centa platiti za KAP, dok Vrhovni državni tužilac ne provjeri gdje je taj novac. "Ne priznajemo ni cent korupcionaških dugova koji je napravio Đukanović", poručio je Medojević i dodao da preko šest milijardi iz Crne Gore nije iznio narod, već korumpirani režim. On je pozvao poslanike SDP-a da zajedno naprave prelaznu vladu. "Ovo nije zemlja lopova, oni su samo u vrhu režima. Ne može sirotinja raja ovo više da izdrži”, poručio je Medojević.

Milić: Omogućili da se stvori kasta bogatih Poslanik SNP-a, Srđan Milić, kazao je da bi ovakav predloženi tekst zakona trebalo da brani predsjednik Vlade, Milo Đukanović i dodao da se tu radi o posljedicama katastrofalne ekonomske i monetarne politike koju je vodila Vlada u kontinuitetu. “SNP će kroz amandman tražiti da se briše ovaj stav koji govori od povećanju stope sa 17 na 19, a ako ne dobije potrebnu većinu, glasaćemo protiv Predloga izmjena i dopuna zakona o PDV-u”, rekao je Milić. Prema njegovim riječima, to je još jedan u nizu dokaza da Vlada nema viziju razvoja države bez oporezivanja onih koji uporno ćute i podnose teret koji su prouzrokovali ljudi iz Crne Gore. Oni su, kako tvrdi Milić, omogućili da se stvori jedna kasta bogatih, koji su zaštićeni, a teret krize se prebacuje na one koji su u stanju socijalne potrebe. “Dug po osnovu nenaplaćenog PDV-a je na dan 16. maj iznosio 85,6 miliona eura. Da li ste bilo šta od tada do danas naplatili? Sami kažete da je efekat koji će se proizvesti ovom mjerom oko 40 miliona eura, a imate poreski dug oko 290 miliona eura”, precizirao je Milić. On je pitao zašto se nije išlo na povećanje PDV-a na luksuznu robu, jer bi se tako smanjila razlika između bogatih i siromašnih.

Bojanić podsjetio Ivanovića na autorski tekst Mladen Bojanić iz Pozitivne Crne Gore ocijenio je da predlog zakona ima jednu jedinu korist, a to je što će se skupiti 40 miliona eura, dok je, kako smatra, barem deset razloga koji će napraviti dugoročne probleme. "Čujemo neke nade da će to biti kratkoročna mjera i očekivanja da se dio prihoda usmjeri na manje razvijene opštine na sjeveru, a nade i očekivanja u ekonomiji teško mogu da prođu", kazao je Bojanić. Prema njegovim riječima, Pozitivna nema problem da podrži neko mišljenje koje je konstruktivno, čak i ako dolazi iz vladajuće partije, navodeći da se on slaže sa ranijim stavom aktuelnog ministra poljoprivrede, Petra Ivanovića, čovjeka koji se u raznim biznis alijansama zalagao za jačanje preduzetništva. On je podsjetio na Ivanovićev autorski tekst u Pobjedi koji je objavljen prošle godine kada je on bio direktor Agencije za promociju investicija (MIPA). U tom tekstu, Ivanović je naveo deset razloga zašto ne treba povećati PDV sa 17 na 19 odsto, među kojima su da će to usporiti ekonomski razvoj, smanjiti konkurentsku prednost Crne Gore i neće riješiti nijedan suštinski problem već će ih samo odložiti. Bojanić je podsjetio da je Ivanović naveo i da povećanje poreza ne smanjuje sivu ekonomiju već obratno, čuva neproduktivna i ugrožava produktivna radna mjesta, kao i da najavljeno povećanje predstavlja rast od 11,76 odsto, a ne dva odsto, što je "šok, udar, poremećaj, a ne beznačajan rast". "Čuo sam nedavno njegove razloge zašto je ipak digao ruku za ovaj porez, jer je u pitanju kratkoročna mjera", kazao je Bojanić.

Liberali oštro protiv Andrija Popović iz Liberalne partije kazao je da je ta stranka oštro protiv najavljenog povećanja PDV-a, jer će to najviše pogoditi građane, posebno penzionere i socijalno najranjivije grupe. "Ovim predlogom se smanjuje realna vrijednost plata, penzija i ostalih primanja, a takođe bi se povećala vrijednost prosječne potrošačke korpe", rekao je Popović. Posebno negativan efekat biće, kako je dodao, na računima javnih preduzeća - monopolista za snabdijevanje strujom, vodom i slično, kao i u turizmu zbog povećanja cijena pansionskih i vanpansionskih usluga. On smatra da bi fiskalni sistem trebalo restrukturirati, jer sadašnja naplativost poreza nije ni na približno zadovoljavajućem nivou pa se nemoć države kompenzira povećanjem PDV-a. "Povećanje stope PDV-a sredinom poslovne godine dovešće privredne subjekte u haotičnu situaciju", upozorio je Popović. Kemal Zoronjić iz Bošnjačke stranke naveo je da iako će Crna Gora i dalje imati najnižu stopu PDV-a u regionu, njeno povećanje će uticati na rast cijena, posebno energenata. U BS očekuju da se dio prihoda po tom osnovu biti usmjeren i na nerazvijene opštine u Crnoj Gori. Poslanik DPS-a Zoran Jelić rekao je da je cilj povećanja stope PDV-a stabilizacija fiskalnog sistema, niži budžetski deficit i smanjena potreba za zaduživanjem. On je ocijenio da je Vlada morala da posegne za tom, kako je rekao, nepopularnom ali neophodno mjerom. „Efekti koji se očekuju su od 35 do 40 miliona eura. Čak 18 zemalja EU je već podiglo stopu PDV-a kao i neke zemlje okruženja“, kazao je Jelić. On je dodao da je u prethodnom periodu došlo do pogoršavanje indikatora finansijske stabilnosti u Crnoj Gori. „Zabrinjavajući je budžetski deficit i nivo javnog duga. Prošla godina je bila teška. Budžetski deficit je dostigao pet odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je javni dug na nivou oko 52 odsto BDP-a“ precizirao je Jelić. Prema njegovim riječima, potrebno je u kratkom roku obezbijediti 220 miliona eura za finansiranje deficita. Jelić je kazao i da se u zoni sive ekonomije nalazi velika rezerva budžetskih sredstava i da bi i na tom polju trebalo sprovesti aktivnosti, stopirati takvu pojavu i svesti je u granicama EU. Ministar finansija, Radoje Žugić, je naveo da se nada da je to posljednja mjera štednje, kao i da će onda da se okrenu popularnijim mjerama fiskalne politike. “Ovakav zakon snaži državu, a ovo je samo kratkoročna fiskalna mjera. Teret naših dugova ne može se ostaviti generacijama koje dolaze”, poručio je Žugić. Predrag Sekulić iz DPS-a kazao je da penzioneri nijesu imali problem sa redovnim isplatama, kao i da su socijalna primanja stizala na vrijeme, što je nešto što pripada domenu ekonomske politike. “Kada imamo raspravu oko toga treba li to uraditi, mnoge zemlje su to uradile. Velika Britanija je povećala, kao i Švedska, Rumunija, Portugalija, Poljska, Holandija i Mađarska”, rekao je Sekulić. Dritan Abazović iz Pozitivne kazao je da ne zna zbog čega stalna poređenja sa zemljama EU. “Koliko se vlada promijenilo u zemljama koje ste pomenuli? Većina se desila ekonomskom krizom. Vlada treba da podnese ostavku, jer nas je KAP doveo u šokantnu situaciju”, poručio je Abazović. Goran Danilović iz DF-a je kazao da su sve zemlje koje je Sekulić pobrojao imaju autoputeve, kao i da svaka od njih ima visok nivo PDV-a da bi zaštitila socijalna i druga prava građana. “Ja da živim u Švedskoj i Danskoj pristao bih i na 30 odsto, ali u Crnoj Gori 19 odsto uz druge takse postalo je neprijatno”, dodao je Danilović. Milan Knežević iz DF-a je kazao da skraćenica PDV znači "posljednji dani vlade". “Vlada se ponaša kao Titanik, nasukan na sprud, koja pokušava da građani iznesu taj brod, oko čega očigledno nema pomoći. Teret oporezivanja bi trebalo da bude na one koji su ove 23 godine ekonomski upropastili državu”, poručio je Knežević. On je pitao zašto se ne oporezuju prekomjerni stanovi ili profit banaka. Žugić je kazao da ovakvim mjerama popularnost ministra finansija slabi, jer niko ne voli donosioca loših mjera. “Ne bježim od odgovornosti, nekad treba uraditi nešto i nevoljno. Manja šteta za ekonomski razvoj je uraditi ovo, nego dozvoliti da država, kao najveći poslodavac, uspori sa plaćanjem”, ocijenio je Žugić. Zoran Vukčević iz DPS-a kazao je da se moraju poštovati kriterijume iz Mastrihta, kao i da se ukupan ambijent u Crnoj Gori stvara da država bude konkurentna. Emilo Labudović iz DF-a podsjetio je da je Vlada na posljednjoj sjednici rekla da o povećanju PDV-a tek razmišljaju, da bi četiri dana kasnije na adresu Skupštine uputili predlog amandmana da se ta mjera usvoji. “Zanima me da li vi u Vladi pričate među sobom? Jeste li pitali gospodina Petra Ivanovića da vam da jedan od onih razloga da je protiv ove mjere, kako je ranije govorio?”, pitao je Labudović. Prema njegovim riječima, Vlada pokušava da proda to kao razvojnu mjeru koja će očuvati finansijsku stabilnost Crne Gore.

Žugić: Neće puno uticati

Ministar finansija Radoje Žugić kazao je da će mjera povećanja PDV-a u sadejstvu sa ostalim mjerama fiskalnog prilagođavanja doprinijeti potrebi smanjivanja javnog duga, a time se i pozitivno odraziti na veći nivo fiskalne stabilnosti, odnosno održivosti i finansijske i ukupne makroekonomske stabilnosti. “Vlada se na povećanje stope PDV-a nerado odlučila, a neveliko povećanje sa 17 na 19 odsto, uz zadržavanje niže stope od sedam odsto će imati neveliki uticaj na nivo standarda građana i dijelom na konkurentnost naše ekonomije”, rekao je Žugić u Skupštini. Zadržavanjem niže stope PDV-a od sedam odsto na istom nivou, uticaj na nivo cijena i životni standard biće manjeg obima, budući da proizvodi i usluge koji se oporezuju nižom stopom čine oko 50 odsto potrošačke korpe. "Prethodno rađene analize pokazale su da će selektivno povećanje stope PDV-a generisati jednokratan rast cijena, koji će biti ublažen zadržavanjem niže stope PDV-a od sedam odsto na istom nivou", rekao je Žugić. On je podsjetio da se niža stopa PDV-a odnosi, između ostalog, na osnovne proizvode za ljudsku ishranu (hljeb, brašno, mlijeko i mliječne proizvode, hranu za odojčad, mast, ulje, meso i šećer), ljekove, udžbenike, knjige i nastavna sredstva, štampu, računarsku opremu, usluge smještaja u hotelima, motelima, aparthotelima, turističkim naseljima, pansionima, kampovima i vilama. Niža stopa se odnosi i na usluge javnog prevoza i javne higijene, pogrebne usluge, stočnu hranu, usluge koje se naplaćuju putem ulaznica za bioskopske i pozorišne predstave, koncerte, muzeje, sajmove, zabavne parkove, izložbe, zoološke vrtove i slične kulturne i sportske priredbe. "Na ovaj način, pokušaće se zaštititi onaj dio socijalno najranjivije kategorije stanovništva i onaj dio tražnje koji je apsolutno neelastičan u odnosu na kretanje cijena. Takođe će se, kroz selektivni pristup, zaštititi, dijelom, i konkurentnost privrede, posebno turističkog sektora, s obzirom da će usluge smještaja, kao i proizvodi za ishranu, čije cijene dominantno kreiraju cijene u oblasti turističkih usluga, biti i dalje oporezivane po nižoj, odnosno istoj stopi", naveo je Žugić. On je podsjetio da je stopa PDV-a u Hrvatskoj 25 odsto, dok je najniža u u Srbiji od 20 odsto. “Nadam se da će ta mjera biti privremenog karaktera i očekivanja su da ćemo momentom ostvarenja nultog deficita imati korak nazad odnosno vraćanje na prethodnu stopu PDV-a”, smatra Žugić. Predlaže se, kako je dodao, i pooštravanje kaznene politike, kao jedne od sedam mjera za suzbijanje sive ekonomije

I Šabović i Popović protiv

Poslanik SDP-a Džavid Šabović, LP Andrija Popović, DF-a Jelisava Kalezić, Branka Bošnjak, Milutin Đukanović i Milan Knežević, te poslanik Pozitivne Crne Gore Mladen Bojanić podnijeli su zajednički amandman na predlog izmjena zakona o PDV-u kojim se traži da se osnovna stopa od 17 odsto zadrži na tom nivou.

To je kazala izvršni direktor MANS-a Vanja Ćalović novinarima ispred Skupštine u kojoj danas treba da počne rasprava o izmjenama spornog zakona kojim Vlada želi da poveća stopu PDV-a na 19 odsto kako bi obezbijedila u budžetu odatnih 36 miliona eura.

Šabović protiv, Nimanbegu možda uzdržan, skupljeno preko 7.000 potpisa >>>

To je drugi amandman koji je stigao u Skupštinu sa istim zahtjevom. SNP je u petak uputila istovjetni amandman.

Vladin zahtjev na Odboru za ekonomiju dobio je podršku vladajuće DPS-SDP kolacije i manjinskih partija dok su protiv SNP, Pozitiva i DF.

Ćalović je ponovila da je cilj da se ne plaćaju dugovi ruskih tajkuna novcem građana.

NVO MANS je juče prikupila preko 7.000 potpisa građana za incijativu kojom će tražiti od poslanika da ne glasaju za povećanje poreza na dodatu vrijednost (PDV) sa 17 na 19 odsto, što je Vladin zahtjev.

Tako je za samo jedan dan pređen minimum propisan Ustavom. Računaju da će danas biti 12.000.

Galerija

( Marija Mirjačić, Mina business )