Za diskriminaciju na poslu kazne od 300 do 6.000 eura
Novim Nacrtom zakona uvedeni su posebni oblici te pojave - rasna diskriminacija, uznemiravanje i seksualno uznemiravanje
Novim Nacrtom zakona o zabrani diskriminacije pojačane su kaznene odredbe za posrednu diskriminaciju i to posebno u oblasti rada, zapošljavanja, obrazovanja i diskriminacije po starosnoj dobi.
Pomoćnica ministra za ljudska i manjinska prava Blanka Radošević Marović kazala je na skupštinskom Odboru za rodnu ravnopravnost da se kazne kreću od 500 do 20.000 eura za pravna lica, i dodatno do dvije hiljade eura za odgovorno lice.
"Preduzetnici će se za tu diskriminaciju kažnjavati od 300 do šest hiljada eura", kazala je ona.
Novim Nacrtom zakona o zabrani diskriminacije uvedeni su posebni oblici te pojave - rasna diskriminacija, uznemiravanje i seksualno uznemiravanje, a ukinute su odredbe o mobingu i zaštiti osoba sa invaliditetom. RadoševiNacrć Marović je kazala da je Ministarstvo iniciralo izmjene i dopune Zakona o diskriminaciji podstaknuto komentarom Evropske komisije, jer je Evropska komisija kao glavni problem identifikovala koncept direktne i indirektne diskriminacije.
Novina u zakonu je i rok za podnošenje tužbe pred sudom koji je prema ranijem Zakonu bio 90 dana, a sada je produžen na godinu
Kako je navela prema evropskom zakonodavstvu ne postoji način da se opravda direktna diskriminacija, što je u prethodnom zakonu bio slučaj, jer su posredna i neposredna imale identičan tekst.
Novina u zakonu je i rok za podnošenje tužbe pred sudom koji je prema ranijem Zakonu bio 90 dana, a sada je produžen na godinu.
Predsjednica odbora Nada Drobnjak (DPS) upitala je zašto se novim zakonom briše odredbe o mobingu i o zaštiti osoba sa invaliditetom. Ona je pohvalila što je u zakon uveden novi oblik diskriminacije seksualno uznemiravanje, ali i pitala zbog čega je izbrisana odreba o zaštiti lica sa invaliditetom. Drobnjak nije bilo jasno kako će se onda kažnjavati lica koja diskriminišu OSI. Istu primjedbu imala je i članica Saveza udruženja paraplegičara Aleksandra Popović. Kako je kazala brisanjem odredbe o zaštiti OSI briše se pravni osnov za donošenje Zakona o zaštiti disrkiminacije osoba sa invalititetom. Ona je dodala i da se kao diskriminacije kroz važeći zakon prepoznaje samo diskriminacija u odnosu na prilaz, onemogućavanje i ograničavanje korišćeja prilaza OSI objekata u javnoj upotrebi, dok postoje i drugi vidovi diskriminacije prema tim osobama, kao i da nema konkretnih sankcija.
Radošević Marić je navela da će se i Zakon o zaštiti od diskriminacije osoba sa invalititetom morati mijenjati.
Javna rasprava Nacrta Zakona o zabrani diskriminacije trajaće do 5. jula.
( Milica Novaković )