CDT: Teško da Radna grupa može ispoštovati rok
Kovačević je ocijenila da, u prvom redu, problem izbornog zakonodavstva nije tehnički, nego politički
Pred skupštinsku Radnu grupu za izborno zakonodavstvo postavljen je prilično ambiciozan zadatak, i teško da će ga ona moći kvalitetno obaviti do predviđenog roka, 10. septembra, smatraju u Centru za demokratsku tranziciju (CDT). Predsjednik CDT-a Milica Kovačević podsjetila je da Radna grupa treba da analizira i pripremi predloge za izmjenu i dopunu cijelog seta zakona, kao i podzakonskih akata koji prate te zakone. To su, kako je navela, zakon o biračkim spiskovima, o ličnoj karti, o registru prebivališta, o izboru odbornika i poslanika, o finansiranju političkih partija, o crnogorskom državljanstvu. „Čini se da je u predviđenom roku, naročito imajući zu vidu ljetnju pauzu, ovaj zadatak teško ispuniti na sveobuhvatan i kvalitetan način“, kazala je Kovačević agenciji MINA. Ona je ocijenila da, u prvom redu, problem izbornog zakonodavstva nije tehnički, nego politički.
„Kada bi postojao politički konsenzus, i vizija kako treba urediti izborne procese, onda bi bilo moguće sjesti i taj konsenzus pretočiti u odgovarajuće propise, pa čak i u ponuđenom roku“, smatra Kovačević.
CDT od Skupštine nije dobio poziv za učešće u Radnoj grupi, niti za bilo kakve konsultacijeU CDT-u smatraju da se najveći problemi izbornih procesa, pa i izbornog zakonodavstva, odnose na finansiranje političkih partija i zloupotrebu javnih resursa u izborne svrhe. „Prvo pitanje je predmet regulisanja Zakona o finansiranju političkih partija, a drugo je do sada djelimično regulisano kroz taj zakon, a djelimično kroz Zakon o izboru odbornika i poslanika“, kazala je Kovačević. Ona je ocijenila da su se dosadašnja rješenja pokazala neuspješnim, jer nijesu zaživjela u praksi, prvenstveno zbog nedostatka riješenosti da se pravila implementiraju, a onda i zbog nepostojanja institucije koja bi se bavila nadzorom nad primjenom pravila. U toj oblasti, smatra Kovačević, donosoioci odluka još "lutaju", i ne vidi se jasna strategija kako to pitanje riješiti u budućnosti. Prema njenim riječima, izborna administracija, u prvom redu Državna izborna komisija, mora se profesionalizovati, kako bi imali demokratske, transparentne i fer izbore. „Međutim, još nije jasno da li toj novoj, profesionalnoj, nezavisnoj i kapacitiranoj Komisiji treba dodijeliti i nadzor nad finansiranjem partija i kampanja i monitoring nad upotrebom javnih resursa“, kazala je Kovačević. Ona je podsjetila da Vladini normativni planovi predviđaju usvajanje Zakona o DIK, ali i osnivanje nove antikorupcijske agencije koja bi u određenom momentu preuzela nadležnosti u oblasti finansiranja partija. „Ako bi skupštinska radna grupa mogla da dođe do najboljeg i prihvatljivog rješenja samo za ovo pitanje, to bi značilo ogroman doprinos unaprjeđenju izbornog zakonodavstva i izbornih procesa“, ocijenila je Kovačević. Ona je dodala da su izborne procese u posljednje vrijeme opterećivale i sumnje u tačnost biračkog spiska. „Pa je i to pitanje neophodno riješiti na transparentan način, u cilju jačanja pomalo poljuljanog povjerenja građana u izbore“, zaključila je Kovačević.
( Mina )