Omča počinje da nas steže: Sve liči na korak ka gašenju

Nekada crnogorski gigant i najveći izvoznik - Kombinat aluminijuma, poslije 40 godina rada, i neuspjele privatizacije, doveden je do ivice propasti i pred mogućim gašenjem proizvodnje, dok su građani suočeni sa ozbiljnom prijetnjom da će morati vraćati stotine miliona dugova KAP-a.

Ministarstvo finansija je podnijelo juče zahtjev za pokretanje stečajnog postupka u Kombinatu zbog dospjelog, a nevraćenog duga kompanije od 24,42 miliona eura. Vlada to potražuje nakon prošlogodišnjeg “pada” državnih garancija za KAP-ov kredit po osnovu kojih je Dojče banka naplatila iz državnog budžeta 23,4 miliona.

Privredni sud juče je ekpresno imenovao Veselina Perišića za privremenog stečajnog upravnika da bi se zaštitila imovina i kontrolisali tokovi plaćanja do konačne odluke o (ne)pokretanju stačaja. On je vodio stečajni postupak i u slučaju nikšićke Željezare. Sud je odmah donio rješenje o pokretanju prethodnog postupka za utvrđivanje razloga za pokretanje stečaja nad Kombinatom.

Tu odluku donio je sudija Veselin Vujošević koji je za 16. jul zakazao prvo ročište na kojem će se o zahtjevu Ministarstva raspravljati.U slučaju da se pokrene stečaj, poreskim obveznicima prijeti da će platiti oko 102 miliona eura kredita KAP-a, za koje je Vlada žirirala. Radi se o kreditu ruske VTB banke od 60 miliona i nešto više od 40 miliona eura koje potražuje mađarska OTP banka.

U slučaju stečaja, Vlada je ranije najavila da će biti spremna da finansira socijalni program od 20 do 25 miliona eura. Trošak za budžet, procijenio je ministar finansija Radoje Žugić, mogao bi biti i dug za struju KAP-a od oko 44 miliona eura koji direktno duguje Elektroprivredi. To ne mogu prevaliti na građane ako im rebalans budžeta ne prođe u parlamentu, a iz SDP-a tvrde da ih neće podržati. Prema nezvaničnim informacijama, italijanskim partnerima u EPCG je obećano da će im taj dug biti nadoknađen.

To bi izazvalo rebalans budžeta. To je već ukupno 171 milion na teret poreskih obveznika nakon odugovlačenja rješavanja problema u KAP-u i raskida sa ruskim partnerom Vlade Mila Đukanovića, Olegom Deripaskom. On je bio van Crne Gore kada se o stečaju odlučivalo. Vlada je mogla pokrenuti raskid sa ruskim CEAC-om zbog tri neplaćena računa za struju, ali je tvrdila da bi to izazvalo dugu i skupu arbitražu.

Plus se još ne zna ko će CGES-u, koji je po naredbi krao struju za KAP, platiti struju koju vraća evropskoj interkonekciji.

Tek kada je of-šor CEAC, sa kojim dijeli većinsko vlasništvo u KAP-u i kojim je upravljao, odbio da plati ukradenu struju, što je izazvalo međunarodnu blamažu, Vlada, odnosno DPS je aktivirao opciju stečaja, koju su do četvrtka nazivali ”neželjenom”. Njihov vladajući partner SDP je saopštio da nijesu glasali za to jer ne znaju šta tačno podrazumijeva taj plan.

Nije isključeno da Đukanovićeva Vlada na državni budžet neće prevaliti i višestruke kompenzacije između države, KAP-a, EPCG i dugove za struju KAP-a koje ne plaća Montenegrobonus (devet miliona) i Elektroprenos (CGES) - oko 17 miliona. Plus se još ne zna ko će CGES-u, koji je po naredbi krao struju za KAP, platiti struju koju vraća evropskoj interkonekciji. Iz Agencije za energetiku su obećali da to neće kroz cijene prevaliti na potrošače. Vladin resor je zahtjevom o stečaju tražio mjere obezbjeđenja imovine “budući da postoji opasnost da će stečajni dužnik otuđiti imovinu, odnosno, uništiti dokumentaciju do otvaranja stečajnog postupka”.

Ministar finansija Radoje Žugić rekao je juče da “stečaj povlači i rizik pada garancija na budžet”.

“Mislim da smo uradili sasvim dovoljno da date garancije u prethodnom periodu konvertujemo u nove kredite koji bi imali dugoročniji karakter i na taj način teret na javne prihode pokušamo rasporediti na veći broj fiskalnih godina”, izjavio je Žugić. On je objasnio da država ne može platiti KAP-ove dugove za struju ukoliko se taj trošak ne nađe u Zakonu o budžetu.

“Ministarstvo finansija to sve i da hoće da plati ne može uraditi bez parlamenta, a na parlamentu je hoće ili ne prihvatiti potencijalni rebalans budžeta”, objasnio je Žugić.

Poslije ulaska u KAP novi privremeni upravnik Perišić saopštio je da je njegov zadatak da vrši kontrolnu funkciju nad imovinom i novčanim tokovima.

“Nijedno plaćanje, nijedna nabavka i prodaja ne može biti obavljena u KAP-u prije nego što je odobrim”, objasnio je Perišić. Na pitanje da li i dalje misli da je spasavanje KAP-a kroz stečaj loša opcija koja vodi njegovom gašenju, u odnosu na prvobitni predlog Vlade, koji je podrazumijevao isplatu potraživanja CEAC-a, predstavnik države u KAP-u Nebojša Dožić je odgovorio da su “imali susret sa direktorom Moisejevim i postigli dogovor da će sve učiniti da sačuvaju proizvodnju”. On je rekao da je to šansa koja je preostala da sačuvaju KAP, a bolji je prvi predlog Vlade.

EPCG ne da struju kad je stečaj, Montenegrobonus preuzeo 7 dana

Državni Montenegrobonus potpisao je juče ugovor sa Elektroprivredom o kupovini električne energije za KAP za narednih sedam dana. Struja je kupljena po komercijalnoj cijeni od 38 eura po megavat-satu.

Taj aranžman je bio iznuđeno rješenje, jer između KAP-a i Elektroprivrede još nije postignut dogovor o novom srednjoročnom ugovoru o snabdijevanju tokom narednih šest godina, koji se dugo najavljivao.

Montenegrobonus je preuzeo skoro devet miliona eura KAP-ovog duga za struju, ali to EPCG još nije plaćeno. Predstavnici državne EPCG, kojom upravlja italijanski A2A, su na skupštinskom Odboru za ekonomiju u februaru saopštili da u slučaju stečaja, neće snabdijevati KAP strujom.

CGES vraća ukradenu struju evropskoj interkonekciji, a još nije saopšteno ko će to da plati toj kompaniji. Regulator je obećao da neće preliti dugovanja iz nelegalne potrošnje KAP-a na građane.

Sad „neželjena opcija” sa zadržavanjem Rusa

U Vladinoj Informaciji o načinu realizacije skupštinskih zaključaka od 29. februara 2012. godine, koje su na kraju odbili, bile su predložene tri opcije među kojima i stečaj u KAP-u, kao druga opcija, sa posebnom naznakom da je to "neželjeni scenario".

Glavni razlozi protiv stečaja u KAP-u za Vladu su praktično do juče bili automatizam naplate cjelokupnog iznosa garancija od preko 100 miliona odmah po objavi da je pokrenut taj postupak i otpuštanje svih zaposlenih u skladu sa Zakonom o stečaju. Vlada je prema tim projekcijama računala da bi sama morala da obezbijedi sredstva od 20 do 25 miliona eura za socijalni program, odnosno otpremnine.

U “neželjenoj” opciji kao ozbiljan problem posebno je apostrofirano snabdijevanja električnom energijom, kao i to da će dobavljači teško imati razumijevanja za kompaniju u stečaju. Razlog zbog koga su bili protiv je i to da se vlasnička struktura kompanije ne mijenja kroz postupak stečaja, odnosno vlasnici ostaju isti, te da se samo suspenduju organi upravljanja.

CEAC teško može naplatiti navodni dug

Prema važećem Zakonu o stečaju, moguć je postupak kroz tzv. reorganizaciju (laički ga pojedini zovu programirani stečaj) koja u stvari predstavlja sprovođenje plana ozdravljenja firme u određenom roku. Drugi postupak predstavlja klasični stečaj, koji nakon proglašenja formalnog bankrota vodi rasprodaji imovine dužnika i likvidaciji kompanije. Stečaj predstavlja “kolektivno izvršenje nad cjelokupnom imovinom dužnika u korist svih povjerilaca”. Stručnjaci na stečaj gledaju kao na “ekonomski, socijalni i pravni problem”, koji proizvodi posljedice nepovoljnog dejstva.

Ukazuju, međutim, da se njime ostvaruje poslovna i finansijska disciplina, mehanizmi finansijskog restrukturiranja, izlaz iz neprofitnog poslovanja. Za povjerioce je najvažnije što se kroz stečajni postupak obezbjeđuje “nepristrasni mehanizam naplate potraživanja”. Postupak stečaja podrazumijeva svrstavanje dugova u tri isplatna reda, prema činjeničnom stanju koji sačini stečajni upravnik.

U prvom isplatnom redu su sva potraživanja radnika po osnovu zaostalih mjesečnih zarada, kao i naplata izvršnih sudskih presuda. U drugom isplatnom redu su zaostale neplaćene obaveze državi po osnovu poreza i doprinosa. U trećem isplatnom redu su sva ostala potraživanja. Konkretno, u slučaju KAP-a u treći isplatni red biće svrstano potraživanje ruskog CEAC-a od navodnih 120 miliona, Elektroprivrede od 44 miliona. Montenegrobonusa od devet miliona, ali i nenaplaćeno potraživanje države po osnovu palih garancija datih za KAP-ov kredit kod Dojče banke.

Kavarić: Pokušaćemo da očuvamo proizvodnju

Ministar ekonomije Vladimir Kavarić rekao je da je podnošenje zahtjeva za pokretanje stečaja bila iznuđena odluka kako se KAP ne bi ugasio, te da će pokušati sve kako bi se održala aluminijumska proizvodnja.

“Ulazi se u proces raščišćavanja firme i njenih dugova. I u slučaju reorganizacije i u slučaju bankrota pokušaćemo da sačuvamo proizvodnju…Politička i moralna obaveza države odnosiće se samo na radnička prava”, kazao je Kavarić Televiziji Crne Gore uz napomenu da je menadžment pod kontrolom privremenog upravnika, a da će u slučaju pokretanja klasičnog stečaja CEAC moći svoja potraživanja da naplati iz stečajne mase.

Galerija

( Milorad Milošević )