Sudski savjet izaziva sumnju pošto kriju kako biraju sudije

Rad Sudskog savjeta je netransparentan, kriterijumi za izbor sudija i dalje nedovoljno precizni i neusklađeni za zahtjevima Evropske komisije, a to tijelo dvije godine kasni sa ispunjavanjem obaveza iz svog Akcionog plana zbog čega se i dalje sudijski rad ocjenjuje proizvoljno i neobjektivno. Obrazloženja o izboru sudija su šablonska i ne sadrže valjana obrazloženja, što izaziva sumnju u objektivnost pri izboru kandidata za sudijsku funkciju.

To su ključne ocjene obimne Analize o radu Sudskog savjeta za posljednjih pet godina, koju je Akcija za ljudska prava danas predstavila.

“U pogledu transparentnosti rada Sudskog savjeta, sve do jula 2012. nije bila uvažena ranija preporuka HRA da odluke o izboru sudija moraju imati odgovarajuća detaljna i precizna obrazloženja, posebno u slučajevima kada se izabere kandidat sa manjom prosječnom ocjenom od kandidata koji nije izabran. Sudski savjet je djelimično izmijenio i dopunio obrazloženja odluka o izboru sudija, ali su i dalje neprecizna, nedovoljno sadržajna i uvjerljiva, jer još ne sadrže informacije o tome kako su kandidati ocjenjivani, po kom osnovu i kriterijumima”, piše u dokumentu.

Izmjenom propisa precizirani su kriterijumi, uvedeno bodovanje, ali i neposredno učešće svih članova Savjeta u razgovorima sa kandidatima i njihovom ocjenjivanju.

“Uprkos tome, ponovo su usvajane odluke bez obrazloženja, a o tome zašto su birani kandidati koji nijesu imali ukupno najveći broj bodova ili nijesu ocijenjeni bolje od drugih kandidata koji nijesu izabrani, nema ni pomena. Po pravilu se prihvata odluka Komisije za izbor, na čelu sa predsjednikom Vrhovnog suda”, stoju u dokumentu.

HRA, koju vodi Tea Gorjanc - Prelević, ističe da je sadržaj svake odluke praktično isti i bez sadržajnijeg obrazloženja, što dovodi u sumnju način izbora za sudije koje se prvi put biraju i za one koje napreduju, kao i izbor predsjednika sudova.

Sjednice zatvorene, a na zapisnicima oznaka tajnosti

HRA ističe da Sudski savjet nije poštovao godišnji plan održavanja sjednica za 2012. i 2013. godinu i da nije omogućio da predstavnica HRA prisustvuje sjednicama. Sudski savjet nije ni objavljivao predlog dnevnog reda, što je i dalje praksa.

Sudski savjet nije odgovorio ni na jedan od zahtjeva HRA da prisustvuje sjednicama, a ta NVO ukazuje da je neprimjerena odluka da se zapisnici sa sjednica proglase tajnim. U

dokumentu se zato preporučuje da se rad Sudskog savjeta, na čijem je čelu Vesna Medenica, otvori za javnost, da se među članovima tog najvećeg sudskog tijela nađe mjesto i za pravnike koje bira Skupština na predlog nevladinog sektora ili udruženja građana.

Predlaže se da se za članove koji nijesu sudije, biraju osobe nezavisne od političke moći, da nijesu partijski angažovani, da se biraju po pravnom znanju i iskustvu. HRA predlaže da se Poslovnik Sudskog savjeta izmijeni tako što će se propisati precizna mjerila za vrednovanje svakog kriterijuma i podkriterijuma, kako bi se obezbijedilo ujednačeno i najobjektivnije ocjenjivanje kandidata.

( Dragana Babović )