Mitropolija crnogorsko primorska se ne plaši tužbe CPC

Mitropolija crnogorsko primorska se ne plaši tužbe Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) koja zahtijeva da se ukloni crvka Svete Trojice na Rumiji, kazao je barski paroh Jovan Plamenac.

CPC je podnijela tužbu Upravnom sudu i zahtijeva od Ministarstva održivog razvoja i turizama da se ukloni crkva sa Rumije.

Plamenac je na konferenciji za novinare kazao da se u Mitropoliji ne plaše tužbe.

„Mnogo je tih prijetnji bilo i da smo strahovali već bi premrli od straha. Umjesto da strahujemo, mi se čudimo što neko ko u javnosti govori da je sveštenik, traži da se ruši crkva“, kazao je Plamenac.

Zahtjev CPC-a je, prema njegovim riječima, nešto „nespojivo i nepojmljivo“.„Taj čin je dokaz da ljudi u CPC-u nemaju veze sa crkvom“, ocijenio je Plamenac.

On je rekao da Crkva Svete Trojice na Rumiji ne narušava međuvjerski sklad.

„U crnogorskoj javnosti uporno se potencira teza da je Crkva Svete Trojici poremetila tradicionalni barski međuvjerski sklad. To jednostavno nije istina“, rekao je Plamenac.

On je dodao da su tradicionalnu Trojičindansku rumijsku litiju vjekovima pratili pripadnici tri vjeroispovijesti ne iz, kako je rekao, ideologiziranog bratstva i jedinstva, nego saborno.

„Iz osjećaja zajedništva koji proističe iz duha crkve na kojem počiva crkveni život“, istakao je Plamenac.

Za današnju crkvu na Rumiji, dodao je Plamenac, nije važno da li je ranije bilo crkve na tom području. „Ona je odraz čežnje naroda šireg područja Bara da se tu izgradi crkva“

Prema njegovim riječima, rumijsku litiju prate pripadnici sve tri vjere ali u manjem broju zbog, kako je kazao, političke upotrebe kulta Svetog Jovana Vladimira.

On je istakao da nije istina da su pripadnici islamske i katoličke vjere sasvim napustili rumijsku litiju.

Prema riječima Plamenca, oni su prestali da u litiji idu na Rumiju 1953. godine kada i pravoslavci jer su to komunisti zabranili.

„Danas oni na Trojičin dan idu na Rumiju ali u manjem broju, ne zbog crkve, nego zbog aktuelne smutnje nastale zbog političke upotrebe kulta Svetog Jovana Vladimira“, rekao je Plamenac.

Za današnju crkvu na Rumiji, dodao je Plamenac, nije važno da li je ranije bilo crkve na tom području. „Ona je odraz čežnje naroda šireg područja Bara da se tu izgradi crkva“, kazao je on.

Plamenac je rekao da se može samo nagađati zašto je uspostavljena rumijska litija i zašto je baš išla za krstom Svetog Jovana Vladimira.

On je istakao da nije poznato da li je prvo išla litija pa je zato izgrađena crkva ili obratno.

Prema riječima Plamenca, rumijsku litiju sa kultom Svetog Jovana Vladimira, vjekovima je održavala pravoslavna crkva.

On je objasnio da je sa porodicim Andrović, koja posjeduje i čuva krst Svetog Jovana Vladimira, uvijek išao pravoslavni sveštenik.

„Nikada rimokatolički ili hodža. Rimiokatolici i muslimani su se litiji priključivali iz osjećaja i poštovanja svoje eltičke pripadnosti i uvažavanja pravoslavnih predaka“, rekao je Plamenac.

Predstavnik porodice čuvara i vlasnika krsta Svetog Jovana Vladimira Goran Andrović, rekao je da če Trojičindanska litija početi 22. juna odlaskom u selo Mikulići u 18 sati.

Odatle će, kako je kazao, litija krenuti ka crkvi na Rumiju 23. juna u jedan sat poslije ponoći.

Učesnici litije će, rekao je Andrović, na Rumiju doći u pet sati ujutro.

( Mina )