Gradnja novih elektrana ne garantuje i jeftiniju struju
Obrađivači su naveli da će Crna Gora 2030. trošiti duplo više struje nego sada
Ukoliko budu izgrađene četiri hidrocentrale na Morači, jedna na Komarnici i dvije termoelektrane u Pljevljima, kao što predviđa nacrt energetske strategije, Crna Gora bi 2022. po sadašnjim cijenama, mogla izvoziti struje u vrijednosti 100 miliona eura, kazao je predstavnik obrađivača plana Mladen Zeljko na javnoj raspravi o ovom dokumentu.
Zeljko, ali ni bilo koji drugi predstavnik obrađivača i Ministarstva ekonomije nijesu odgovorili na pitanje da li će zbog toga građani plaćati jeftiniju električnu energiju.
Predstavnici Mreže za afirmaciju nevladinog sektora, Green home i Ozona na početku tribine raširili su transparent "Pravac razvoja ekološke države" sa svim ucrtanim planiranim elektranama, navodeći da je prema Ustavu Crna Gora ekološka država i da treba da štiti zdravlje svojih građana a ne da piše planove po željama domaćih i stranih tajkuna.
Predstavnici ovih organizacija smatraju da struja, prema sadašnjim pravilima, može samo poskupiti zbog računanja povrata na investicije, kao i da će investitorima sve što su uložili plus dobit biti isplaćena preko stavki na računima za struju.
Oni su naveli da tolike investicije nijesu potrebne i da su obrađivači plana uveličali potrebe Crne Gore za strujom kako bi investitorima obezbjedili veću zaradu.
Obrađivači su naveli da će Crna Gora 2030. trošiti duplo više struje nego sada i da su to izračunali koristeći Vladine podatke o rastu bruto društvenog proizvoda i razvoju industrije.
"Novu termoelektranu u Pljevljima morate graditi, jer je postojeća izgrađena 1982. i njen radni vijek je 40 godina odnosno prestaće da radi 2022.", kazao je ZeljkoIz NVO sektora im je odgovoreno da nijesu uzeli u obzir da se u stvarnosti gase fabrike kao i da je vjerovatno gašenje Kombinata aluminijuma koji je najveći potrošač.
Oni su zatražili povlačenje nacrta strategije, njeno dopunjavanje sviježim podacima i najavili da bi se realnija strategija mogla napraviti za šest mjeseci.
Donedavni službenik Ministarstva ekonomije, koji je bio zadužen za obnovljive izvore, Igor Kovačević kazao je da su prekršene procedure za izradu nacrta ove strategije, da ne postoji akcioni plan kao i da se koriste stari podaci zbog čega je treba povući sa javne rasprave i raditi novu.
Zeljko je kazao da su koristili podatke koje su dobili i koje su mogli pronaći, kao i da su u dokumentu pomenuli mogućnost gašenja KAP-a zbog čega bi potrebe za strujom bile manje.
On je naveo da u planu postoji i varijanta „ne raditi ništa“ koje ne predviđa izgradnju nije jedne elektrane ali bi to značilo visoku zavisnost od uvoza.
"Novu termoelektranu u Pljevljima morate graditi, jer je postojeća izgrađena 1982. i njen radni vijek je 40 godina odnosno prestaće da radi 2022, kada smo ovom strategijom predvidjeli početak rada nove", kazao je Zeljko.
Šta građanima Fokušime vrijedi što su imali jeftiniju struju
Zeljko je naveo da je cijena električne energije iz velikih hidro i termo elektrana mnogo niža nego iz obnovljivih izvora kao što su solarni paneli ili vjetroelektrane.
On je naveo primjer da su u Danskoj najvisočije cijene električne energije jer su zemlja koja ima najveći procenat proizvodnje struje iz obnovljivih izvora, dok Francuska ima jedne od najnižih jer većinu struje dobija od nuklearnih elektrana.
Profesorica na Građevinskom fakultetu i poslanica Demokratskog fronta Jelisava Kalezić protestovala je zbog takvog načina tumačenja cijena električne energije.
"Šta građanima Fokušime u Japanu sada vrijedi što su nekada imali jeftiniju struju u nuklearne elektrane, kada je sada plaćaju životima i zdravljem. U cijenu struje iz Termoelekrane u Pljevljima treba uračunati i upropašteno zdravlje građana i djece iz tog grada koji u sve većem procentu boluju od teških oboljenja, pa onda vidjeti koja je struja jeftinija. U cijenu iz hidroelektrana treba uračunati i štetu u poplavama proteklih godina jer uprava hidrocentrala nije kada su najavljene velike padavine ispustila višak vode pa su punih akumulacija dočekivali nove podavine i moralo je doći do poplava", kazala je Kalezić.
Galerija
( Goran Kapor )