MANS i Green Home: Strategija energetike nije održiva

Strategija razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine nije održiv dokument, jer se zasniva na nerealnim projekcijama potreba crnogorskog društva za električnom energijom u narednih 20 godina, jer autori nijesu razmatrali scenario eventualnog gašenja Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP). Iz nevladinih organizacija Grin houm i Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), saopštili su da taj dokument omogućava megalomanske investicije u sektoru energetike, dok sa druge strane ne odgovara na ključna pitanja o uticaju planirane investicije na ekonomski, socijalni i aspekt životne sredine. Vlada, prema njihovim riječima, nije iskoristila proces revizije Strategije razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine da unese nova, inovativna i održiva rješenja. "Nažalost, nacrtni materijali za revidiranu Strategiju nijesu obećavajući kada je u pitanju operacionalizacija i sprovođenje smjernica Energetske politike. Naučene lekcije iz procesa donošenja prethodne Strategije energetike do 2025, izgleda nijesu integrisane u dopunjenom dokumentu, jer on teži manje-više istim ciljevima, kao što su, prije svega, velika ekspanzija u proizvodnim kapacitetima kao načinu da se realizuju predviđene energetske potrebe", navodi se u saopštenju. Iz Grin houma i MANS-a su ocijenili da se energetske potrebe i budući razvoj energetskog sektora baziraju na nerealnim procjenama potreba za energijom. "U Strategiji se pretpostavlja nastavak rada KAP-a i nikšićke Željezare punim kapacitetima do 2030. godine, što već sada nije slučaj. Činjenica da su ta dva potrošača ranije trošila i do 48 odsto ukupne električne energije u Crnoj Gori, kao i da je njihov opstanak već sada vrlo upitan, jasno ukazuje da projekcija potrošnje struje u budućnosti nije postavljena na realnim osnovama", kazali su iz Grin houma i MANS-a. Oni smatraju da je, sa stanovišta održivosti, takvo projektovano povećanje potrošnje energije pod znakom pitanja. Strategija predviđa udvostručavanje finalne potrošnje energije tokom narednih 20 godina - od 29,9 petadžula (PJ) u 2010. na 59,5 PJ u 2030. Najveći porast je, kako su dodali, planiran za industrijski sektor, što je teško zamisliti s obzirom na činjenicu da sadašnji pogoni rade sa neodrživo visokom energetskom potrošnjom, kao i da bi nova postrojenja trebalo da se zasnivaju na energetski efikasnijim tehnologijama. "Čak i ako pretpostavimo da će sadašnja industrija nastaviti da radi do 2030. godine sa postojećim energetskim intenzitetima, potrošnja sa više od 22 PJ finalne energije u sektoru industrije Crne Gore u 2030. godine značila bi visoko industrijalizovanu zemlju, što po svim mjerilima izgleda nemoguće ostvariti u narednih 20 godina", saopštili su iz Grin houma i MANS-a. Oni su kazali i da se povećanje potrošnje u transportu i domaćinstvima, odnosno uslužnim sektorima procjenjuje na oko 1,6 puta, što je diskutabilno s obzirom na velike mogućnosi za poboljšanje energetske efikasnosti u transportu i zgradama. "Polje energetske efikasnosti u Nacrtu Strategije je ostalo zanemareno i nedovoljno analizirano. Umjerene preporuke o energetskoj efikasnosti neće iznijeti naophodna poboljšanja i nemaju proaktivan pristup potreban da se uskladi sa politikom EU", navodi se u saopštenju. Predstavnici Grin houma i MANS-a su naveli da dokument usvaja devet odsto uštede energije prethodno određenih za period do 2018. godine, što na duge staze nije dovoljno ambiciozno, imajući u vidu da je crnogorska ekonomija visoko energetski intenzivna. Suprotno tome, potencijalne energetske uštede, koje treba zamijeniti novim proizvodnim kapacitetima, nijesu uključene u Strategiju na zadovoljavajući način. "S druge strane, realizovane investicije i interesovanja za razvoj malih hidroelektrana (HE) i energije vjetra premašili su one predviđene prethodnom Startegijom, što pokazuje da su takvi projekti atraktivniji i izvodljiviji", rekli su predstavnici Grin houma i MANS-a. Oni su dodali da ta činjenica, zajedno sa trenutnim niskim nivoom iskorišćenosti nekih obnovljivih izvora koji imaju značajan potencijal u Crnoj Gori, ukazuje na to da je mnogo više pažnje trebalo posvetiti razvoju obnovljivih izvora energije, osim velikih hidroelektrana u dopunjenoj Strategiji. "Umjesto toga, Strategija predlaže skromnih 32 megavati (MW) instalisane snage sa fotonaponskih postrojenja do 2030, čime će njihov udio ukupnih proizvodnih kapaciteta biti na nivou od 1,4 odsto. Slično tome, planovi za biomasu su postavljeni na niskom nivou, dok za proizvodnju električne energije iz vjetra, 190 MW instalisane snage se planira do 2020", navodi se u saopštenju. Strategija, kako su dodali, preporučuje promociju investicija u održive izvore energije bez doprinosa u tarifama kad god je to moguće, što je veoma problematično ukoliko se žele postići znatna poboljšanja u toj oblasti. "Iskustva drugih zemalja jasno pokazuju da je podsticaj od presudnog značaja za napredak i širenje tehnologije održivih izvora energije. Ostale preporuke o toj vrsti izvora uključuju dodatne procjene o mogućnostima za proizvodnju električne energije iz otpada i uvođenje biogoriva u transportnom sektoru", saopštili su iz Grin houma i MANS-a. Oni smatraju da dopunjena verzija Strategije neće doprinijeti razvoju energetskog sektora u Crnoj Gori, ukoliko se značajno ne revidira u narednim koracima. "Strategija daje vrlo optimistično viđenje budućeg razvoja sektora energetike u Crnoj Gori u narednih 20 godina, ali samo na nivou pretpostavki bez ikakvih sigurnosti i garancija za buduće investitore. S obzirom da ona nije dala jasan i realan pregled ekonomskih, socijalnih i ekoloških rizika sa kojim se mogu suočiti eventualni investitori, ne može služiti kao dobra baza i motiv za investiranje u sektor energetike", navodi se u saopštenju. Predstavnici Grin houma i MANS-a kazali su da predloženi Nacrt ne sagledava jasno i realno buduće potrebe Crne Gore, a samim tim ni ne nudi adekvatna rješenja koja bi omogućila održiv i balansiran razvoj. "Razvoj energetike mora se planirati pažljivije i odgovornije, a energetsku budućnost Crne Gore treba definisati u skladu sa njenim statusom ekološke države", zaključili su iz Grin houma i MANS-a.

( MINA )