Vujović: Najveći izazov regulisanje instituta prebivališta

Radnoj grupi koja treba da pripremi izmjene izbornog zakonodavstva najveći izazov biće regulisanje i sprečavanje zloupotreba instituta prebivališta, ocijenio je analitičar Zlatko Vujović, navodeći da nije realno da to tijelo do septembra pripremi niz propisa, na kvalitetan način. Radna grupa koja je nedavno formirana u crnogorskoj Skupštini treba da 10. septembra pripremi predloge za izmjene zakona o biračkim spiskovima, ličnoj karti, registru prebivališta, izboru odbornika i poslanika, finansiranju političkih partija i crnogorskom državljanstvu. Vujović je agenciji MINA rekao da će pred članovima Radne grupe, najveći izazov, zbog političkog značaja, biti regulisanje i sprečavanje zloupotreba instituta prebivališta, odnosno na bazi lažnog prebivališta zloupotrebe prava glasa. "Potrebno je ukloniti osobe sa lažnim prebivalištem iz biračkog spiska, što, ukoliko postoji jasna politička volja, nije previše složen postupak. Brisanjem ovako definisanih „fantoma“ spriječiće se zloupotrebe putem glasanja", kazao je Vujović. On je ocijenio da nije realno da taj posao bude zvršen do 10. septembra kako je to predviđeno. "Nije uopšte realno da se u tako kratkom roku izrade promjena cijelog niza propisa, makar ne na kvalitetan način. Očigledno je namjera sprovesti samo određeni dio potrebnih korekcija, te umjesto svobuhvatne reforme amandmanski djelovati", ocijenio je Vujović. On smatra da amandmansko djelovanje, bez sveobuhvatno sagledavanja posljedica može stvariti nove probleme, koje akteri ne mogu sagledati bez kvalitetnih analiza. Vujović je rekao da je za sve probleme koji su sadržani u zakonskim tekstovima moguće bez velikog napora doći do rješenja.

"Potrebno je da postoji jasna politička volja i kod vlasti i kod opozicije, i da na bazi dobrih rješenja iz prakse, te analiza dosadašnje prakse u Crnoj Gori izaberu adekvatna rješenja", rekao je Vujović.

Navodeći da su s obzirom, da su za izmjenu izbornog zakona potrebno obezbijediti dvotrećinsku većinu u crnogorskom parlamentu, prilike za njegovu reformu biti veoma rijetke i da bi bilo očekivano da se takav proces otvori svim zainteresovanim stranama, sa širokom uključenosšću stručne i šire javnosti. "Ipak je riječ o promjenama koje direktno utiču na način izbora predstavnika građana. Nažalost, realnije očekivati da se suočimo sa pokušajem minimizovanja učešća javnosti, sa posebnim akcentom da se iz njega isključe domaći eksperti i predstavnici nevladinih organizacija", rekao je on.

Opasnost od isključivanja NVO iz procesa Vujović je kazao da je šteta što Skupština Crne Gore ima drastično rigidniji odnos u odnosu na Vladu Crne Gore. "Potrebno je da predstavnici Evropske komisije, kritikuju takav odnos Skupštine, jer su oni upravo svojim uticajem omogućili promjenu vladine politike prema nevladinim organizacijama koja je nekad po ovom pitanju bila veoma restriktivna", rekao je on. Vujović je ocijenio da postoji bojazan da isključivanje nevladinog sektora iz ovog procesa rezultira usvajanjem legislative koja će pratiti interese partijskih oligarhija. On je ukazao da su predstavnici nekih političkih partija rekli da oni koji nijesu akteri izbornog procesa ne trebaju da budu uključeni u reformu izbornog okvira. "Očito da ovi predstavnici ne shvataju da izborni zakon nije neki tehnički propis kojim se regulišu međupartijski odnosi, već je riječ o ključnom zakonu na kojem se bazira kompletan sistem političkog predstavništva u Crnoj Gori, te da je svrha ovog zakona da obezbijedi funkcionalan i pravedan sistem izbora predstavnika građana – poslanika", rekao je on. Vujović smatra da takav stav političkih partija predstavlja dokaz da u crnogorskom društvu dominiraju interesi partijskih elita i da se po svaku cijenu pokušavaju isključiti svi akteri koji nijesu pod kontrolom partija. On je ocijenio da je najveći problem u reformisanju izbornog okvira u Crnoj Gori parcijalni interesi političkih partija, koje nijesu zainteresovani za sveobuhvatnu analizu i traženje modela koji bi urušio postojeći partokratski model fukcionisanja političkog sistema. "Vladajuće partije se bore da zadrže postojeće poluge moći, a opozicija se nada da će i ona biti u poziciji sadašnje vladajuće koalicije. Postojeći izborni sistem generira brojne probleme", rekao je on. Vujović smatra da je u crnogorskom izbornom zakonodavstvu najveći problem gubitak uticaja birača na izbor konkretnih poslanika, izostanak odgovornosti poslanika prema građanima, koji podstiče klijentelističke odnose. „Sadašnji izborni sistem favorizuje poziciju partijskih rukovodstava koja imaju punu kontrolu nad poslanicima“, smatra Vujović.

Personalizovati proporcionalni sistem

On je ocijenio da poslanici nijesu motivisani da bolje rade, jer od njihovog rada ne zavisi da li će biti zastupljeni u Skupštini, odnosno njihov reizbor ne zavisi od direktne volje birača, već od toga da li su u milosti partijskog rukovodstva. „Dugo vremena problem našeg političkog sistema je bila visoka fragmentiranost parlamenta, te je stoga potrebno uvesti elemente koji ograničavaju fragmentaciju parlamenta. Potrebno je uvesti mehanizme koji bi smanjili rasutost glasova koje birači daju onim partijama koje ne obezbijede parlamentarni status“, rekao je on. Vujović je kazao da koaliranje treba ohrabriti, ali da sa druge strane ne dozvoliti da partije, koje nastupe unutar koalicije, bez podrške birača dođu do parlamentarnog statusa. „Potrebno je da birači odrede koliko „teže“ pojedinačno i partije koje nastupaju unutar koalicije“, ocijenio je Vujović. On je objasnio da to znači proširivanje postojećeg diferenciranog cenzusa, odnosno da se omogući biraču da glasa za partiju bez obzira da li je ona dio koalicije ili ne. Vujović je objasnio da po tom predlogu glasovi dati neposredno partijama unutar koalicije bili bi računati zajedno kao rezultati koalicije. „Na taj način partije ne bi bile opterećene predizbornim pregovorima jer bi raspodjela mandata između partija unutar koalicije bila regulisana izbornim zakonom. Izborni cenzus za partiju koja nastupa samostalno bi iznosio četiri odsto, koaliciju od dvije ili više partija sedam odsto a partiju koja nastupa unutar koalicije dva odsto“, rekao je Vujović. On je naveo i da ukoliko partija koja nastupa kao dio koalicije ne pređe cenzus od odsto njeni glasovi se ne rasipaju već ostaju koaliciji, a u raspodjeli mandata koje je koalicija ostvarila učestvuju samo one partije, članice koalicije koje su prešle propisani cenzus. Vujović smatra da u Crnoj Gori treba personalizovani proporcionalni sistem i da je potrebno otvoriti kandidatske liste i omogućiti da birač glasa za kandidata unutar kandidatske liste. „Redosljed kandidata ne bi bio blokiran, već bi se mijenjao zavisno od toga koliko su kandidati dobili preferencijalnih glasova. Na ovaj način građanima bi se vratilo pravo da stvarno biraju svoje predstavnike, direktno glasajući za njih, a ne isključivo kao sad samo za partije“, zaključio je Vujović.

( MINA )