Đukanović ne bi da Deripaska iz KAP-a ode praznih džepova

Vlada Mila Đukanovića nije prihvatila sve zaključke Skupštine o Kombinatu aluminijuma (KAP) od 30. aprila, uprkos tome što ono što zakonodavna vlast odluči mora biti obavezujuće za izvršnu vlast. Tako je odlučeno na sjednici 16. maja na kojoj su razmotreni zaključci koje je predložio SNP, a usvojili su ih poslanici te partije i DPS-a, čiji je Đukanović lider. Javnost o tome nije zvanično obaviještena.

Negodovanje Vlade detaljno je obrazloženo u dopisu koji je tek 3. juna iz kabineta premijera upućen Skupštini, gdje je zaveden nakon tri dana, vidi se iz dopisa koji “Vijesti” imaju.

Skupština je zaključcima obavezala Vladu da raskine ugovor sa ruskim CEAC-om “na najefikasniji i najekonomičniji način”, bez naknade. To je treći put za 15 mjeseci da zakonodavna vlast bezuspješno obavezuje izvršnu da raskine ugovor sa firmom ruskog oligarha Olega Deripaske, koja je dugove KAP-a nagomilala na oko 360 miliona, kojoj kredite otplaćuju crnogorski poreski obveznici i koji mogu ostati bez struje jer je KAP krao.

Čime je to zadužio premijera: Deripaska (Foto: Reuters)

Vladini zaključci od 16. maja, dostavljeni parlamentu, predviđaju da “ona ostaje pri osnovnim rješenjima iz modela koji je u februaru 2013. godine dostavila Skupštini”.

“I treba biti razmatran zajedno sa sabdijevanjem KAP-a strujom”, piše u zaključcima, koji do danas nijesu objavljeni na sajtu Vlade.

Vladin predlog je podrazumijevao, bez obzira što to može učiniti kroz stečaj ili direktnim raskidom ugovora koji to omogućava kada CEAC ne plati tri računa za struju, da se Rusima plati da izađu iz vlasničke strukture KAP-a. Previđeno je da ofšor preduzeće CEAC dobije 40 miliona eura za najviše pet godina u zamjenu za 120 miliona navodnih dugova povezanim firmama, za koje nije utvrđeno jesu li fiktivni, i ruskoj banci. Ako bi se u ratama isplaćivao, iznos bi sa kamatama dostigao 51 miliona eura. Da premijeru nije odgovarao zaključak da CEAC ode bez naknade, potvrđuje i izjava njegovog ministra ekonomije Vladimira Kavarića da “zaključci SNP-a ostavljaju Ruse u KAP-u”. Iz SNP-a mu je odgovoreno da se njima jasno definiše raskid ugovora i da će pokrenuti postupak povjerenja Vladi ako ne počne da realizuje zaključke.

Međutim, u dopisu Đukanovića Skupštini konstatuje se da nije prihvaćen model kojim je Vlada predložila preuzimanje akcija kompanije CEAC u KAP-u i Rudnicima boksita

“Uz to, Skupština nije definisala način na koji bi se efikasno i racionalno mogao realizovati njen zaključak o preuzimanju tih akcija od sadašnjeg vlasnika bez naknade”, konstatuje Vlada.

Tajni dokument o plaćanju struje EPCG

Vlada je usvojila, dodaje se u dopisu, i dokument (key terms) kojim su definisani osnovni principi izmirenja duga KAP-a Elektroprivredi, uslovi ugovora o snabdijevanju električnom energijom u narednom šestogodišnjem periodu i zahtjev da Odbor direktora EPCG po hitnom postupku donese odgovarajuće odluke. Ni taj dokument nije objelodanjen. Vladi su i prema posljednjim zaključcima Skupštine odriješene ruke da bude poravnat dug između KAP-a i EPCG, kao i da se definiše buduća saradnja. Premijer Đukanović je ranije izjavio da će dugovanja KAP-a za struju morati neko da plati, kao i da će u tome učestvovati država (poreski obveznici).

Najnovijim sopstvenim zaključcima, Vlada je zadužila ministre finansija i ekonomije Radoja Žugića i Vladimira Kavarića da u njeno ime potpišu “kej terms” sa EPCG odmah nakon što taj dokument EPCG prihvati. Dva resora su zadužena u saradnji sa EPCG i pravnim savjetnikom Savjeta za privatizataciju i kapitalne projekte da pripreme transakciona dokumenta potrebna za njegovu realizaciju i dostave ih Vladi na razmatranje.

KAP se mjesecima nelegalno snabdijeva strujom, zbog čega su Crnu Goru upozorili iz Brisela da bi mogla ostati bez energije i za druge potrošače ako KAP ne vrati ukradenu struju. Od jnauara nema ugovora o snabdijevanju kompanije koja EPCG duguju 44 milioan eura, Montenegrobonusu oko devet miliona, a CGES-u oko 17 miliona.

Studiju podržali, reviziju dugova izbjegavaju

Zaključcima Vlade je ovlašten predstavnik državnog kapitala u Odboru direktora KAP -a da odbije predlog CEAC -a o planskom zaustavljanju proizvodnje u KAP-u, da ministarstva ekonomije i finansija predlože stručni tim koji će do 1. oktobra izraditi Studiju dugoročne održivosti i razvoja aluminijumske industrije u Crnoj Gori (što nije urađeno). To je zaključak Skupštine. Odlučeno je da Ministarstvo ekonomije najmanje jednom u tri mjeseca pripremi i Vladi dostavi detaljnu informaciju o stanju i problemima u poslovanju KAP-a i Rudnika boksita sa predlozima za preduzimanje daljih mjera.

Rok za imenovanje članova tima je, prema skupštinskim zaključcima, probijen. Vlada je zadužila ministarstva da odrede članove tima.

Uz preuzimanje akcija CEAC-a uz naknadu, predlog Vlade je podrazumijevao da se državna pomoć nastavi kroz subvencije za struju, preuzimanje dugova i obaveza, to je preko 230 milioan eura

Vlada je posljednjim zaključcima parlamenta, za koje je naglašeno da važe uz prethodne, zadužena da obezbijedi dalje snabdijevanje KAP-a električnom energijom, zbrinjavanje prekobrojnih radnika KAP-a i Boksita u skladu sa odredbama kolektivnih ugovora, nađe model za plaćanje 44 miliona duga EPCG. Zadužena je da 20. maja formira stručni tim eksperata koji će do 20. oktobra podnijeti Skupštini na usvajanje Studiju dugoročne održivosti i razvoja aluminijumske industrije. Revizija kompletnih dugova KAP-a trebalo bi da bude obavljena do 30. juna. Traženo je i da se nađe model za pomoć najugroženijim građanima u plaćanju struje.

Protiv novih zaključaka Skupštine bili su članica vlasti - SDP i opoziciona Pozitivna i Demokratski front. Procijenili su da Vlada i prema prvim obavezujućim zaključcima i od febrauara 2012. i onim od 8. juna te godine treba da raskine ugovor s CEAC-om bez isplate Deripaski da bi država dobila 29,4 odsto njihovih akcija. Država, nakon neuspješne privatizacije KAP-a, dijeli većinsko vlasništvo sa CEAC-om, ali to preduzeće upravlja fabrikom.

Uz preuzimanje akcija CEAC-a uz naknadu, predlog Vlade je podrazumijevao da se državna pomoć nastavi kroz subvencije za struju, preuzimanje dugova i obaveza, to je preko 230 milioan eura. Druga opcija je bila uvođenje stečaja koji bi automatski značio raskid privatizacionog ugovora, a državne garancije u iznosu od oko 110 miliona eura za KAP-ove kredite OTP-u i VTB-u odmah bi bile naplaćene. U obje varijante bi država vraćala kredite za koje je žirirala Vlada, a uz to broj radnika bi u svakoj varijanti sa 1.200 bio sveden na 500. Treća varijanta je bila da se nađe novi partner za KAP, ali je to skuplja opcija jer su zainteresovani tražili da kompanija bude oslobođena dugova, uz subvencije za struju, koje Crna Gora prema Sporazumu o pridruživanju sa EU ne bi smjela više da daje.

Vlada: Tražite da radimo što nije u interesu države

U dopisu zakonodavnoj vlasti Vlada konstatuje da je donošenjem zaključaka Skupština ugrozila ustavnu nadležnost Vlade da vodi unutrašnju politiku zemlje.

“To prijeti narušavanjem ustavnog principa podjele vlasti, a Vladi sugeriše da preuzme odgovornost za realizaciju politike za koju ona smatra da nije u interesu države. Ukazujemo na obavezu i svrsishodnost striktnog pridržavanja ustavnih nadležnosti svih nosilaca vlasti kako bi se mogla jasno razgraničiti odgovornost za donošenje odluka u vođenju državne politike. Ekonomska politika i mjere koje se tiču KAP-a su u ustavnoj nadležnosti Vlade i ona je spremna da ponese političku odgovornost za njih. Podrazumijevajući da odnos vlasti počiva na ravnoteži i međusobnoj kontroli, Vlada ukazuje da Skupština u skladu sa ustavnim nadležnostima ima pravo i mogućnost da na odgovarajući način ocjenjuje sadržaj i kvalitet vođenja vladine politike i da o tome donosi političke odluke”, navodi se u dopisu koji potpisuje Đukanović.

Oni su naveli da ponavljaju da je “postupak arbitraže na koji skupštinski zaključci jedino upućuju neracionalan, ne samo zbog očekivano dugog trajanja i visokih rokova nego i zbog toga što bi i u slučaju pozitivnog ishoda po državu ona postala vlasnik akcija kompanije nepodnošljivo opterećene dugovima”.

“Zbog čega bi KAP po Vladinoj procjeni uskoro bio osuđen na bankrot. Zato Vlada smatra da, ukoliko Skupština, uprkos prethodinim napomenama insistira na tom dijelu svojih zaključaka, treba i da preuzme odgovornost za realizaciju predloženog scenarija koji bi se, u tom slučaju, implementirao preko nadležnih skupštinskih radnih tijela”.

( Marija Mirjačić )