Nova strategija EU protiv šverca cigareta

Krijumčarenje cigareta je igra mačke i miša između policije i sve lukavijih krijumčarskih bandi. Svake godine poreske blagajne članica Evropske unije zbog krijumčarenja gube deset milijardi eura. EU želi da tome stane na kraj.

Ilegalna pošiljka bila je namijenjena Saskoj i Tirinškoj na istoku Njemačke. Nešto više od 200.000 cigareta, vrijednost oko 50.000 eura. Nesumnjivo, vlasti su upecale „veliku ribu”, kaže Bjanka Rihter iz carinskih istražnih organa u Drezdenu, ali zapravo se radilo o „jatu riba”.

Jer, drugačije nego što je to ranije praktikovano, sad se krijumčarene cigarete ne šalju u velikim kamionima ili kontejnerima nego raspoređene u manjim pošiljkama u puno privatnih automobila. „Krijumčari su uz to koristili i željeznicu tako da su dio pošiljke prenijeli u koferima u vozu.”

Carinski istražitelji su već dugo pratili krijumčare i kad su imali dovoljno informacija krenuli su u zapljenu. Prilikom pretresa stanova našli su još cigareta i dokaze za ranije krijumčarske puteve. Otkrivena banda je oštetila državu za 15 miliona eura. Ilegalnu robu je nabavila u Rusiji, Ukrajini i Bjelorusiji. EU svake godine gubi oko deset milijardi eura zbog krijumčarenja cigareta. To je gruba procjena, možda je to i 15 milijardi, možda sedam milijardi. Ali, u svakom slučaju se radi o jako velikoj svoti. Evropska komisija zato želi da pokrene novu strategiju protiv krijumčarenja cigareta. Uz do sada uobičajenu saradnju policije članica EU, Komisija želi da preduzme mjere kod proizvođača i u zemljama iz kojih dolaze krijumčarene cigarete.

Jer, proizvođači i sami zbog krijumčarenja često imaju gubitke. Ali, neki su na tome i zarađivali. Popularne cigarete koje su na evropsko tržište dolazile iz istočne Evrope i Azije dugo su ovamo dolazile zaobilaznim putevima iz proizvodnih pogona velikih evropskih i američkih proizvođača cigareta. Već u protekle tri godine, EK je povećavala pritisak na proizvođače cigareta. S četiri najveća, koji pokrivaju 80 odsto svjetskog tržišta, Brisel je već sklopio sporazum prema kojem proizvođači moraju učestvovati u borbi protiv krijumčarenja. Te kompanije sad moraju tačno navesti koliko cigareta su isporučile i gdje.

Ostin Rouan iz evropske ustanove za borbu protiv prevara OLAF hvali taj sporazum kao važan korak za kojim mora slijediti drugi: „Drugi proizvođači izvan EU još prodaju velike količine cigareta na tržišta za koja se zna da ne može biti konzumirana ni četvrtina, a ponekad ni desetina isporučenih cigareta.” Proizvođači bi, dakle, morali znati da se iz tih često vrlo malih zemalja cigarete krijumčare u EU. Osnovni problem krijumčarenja cigareta je velika razlika u cijeni koja privlači organizovani kriminal. Pošiljka sa 100.000 kutija cigareta u Bjelorusiji vrijedi 30.000 eura, kad pređe u Poljsku ona već vrijedi 100.000, a u Njemačkoj 250.000 eura. Ako taj teretnjak ide dalje u Englesku ili Skandinaviju njegova vrijednost raste na pola miliona eura. Kod takve zarade organizovane bande ne samo da smišljaju uvijek nove puteve. Prije 20 godina krijumčarile su se uglavnom popularne originalne cigarete koje su krijumčarene iz zemalja s niskom cijenom u zemlje s visokom cijenom. A onda su bande počele krivotvoriti cigarete. U međuvremenu se krijumčare jeftine cigarete koje se proizvode u zemljama u kojima su cigarete jeftine, poput paketića Jin Ling cigareta iz Kalinjingrada.

„Službeno se cigarete Jin Ling proizvode za rusko tržište”, kaže Volfgang Šmic iz Carinske kriminalističke uprave u Kelnu. „Ali, na ruskom tržištu nećete pronaći ni jednu jedinu cigaretu Jin Ling.” Drugim riječima, cigarete se proizvode za krijumčarenje. I to s velikim uspjehom. U nekim dijelovima Berlina Jin Ling je najčešće pušena cigareta. Potražnja je tako velika, kaže Šmic, da se „ova marka koja se proizvodi za krijumčarenje u međuvremenu i falsifikuje”. Evropska komisija namjerava da spriječi krijumčarenje i te jeftine marke. Zemlje poput Rusije bi trebalo prisiliti međunarodnim ugovorima i konvencijama da bolje kontrolišu proizvođače. A s obzirom da je to teško, bolje će se nadzirati slobodne luke i zone slobodne trgovine unutar EU.

„Zone slobodne trgovine u svijetu koriste se kao tržišta za krijumčarene cigarete”, kaže Ostin Rouan iz OLAF-a.

Za Volfganga Šmica, borba protiv krijumčarenja cigareta nije samo borba protiv utaje poreza. Mnoge cigarete koje se krijumčare iz Azije su i opasne po zdravlje.

„Duvan dolazi iz regija u kojima se koriste pesticidi i herbicidi koji su u Evropi već odavno zabranjeni”, upozorio je Šmic. U laboratorijskoj analizi je otkriveno da je u tim cigaretama bilo i usitnjenog materijala od CD-ova, mišjeg izmeta pa čak i azbesta.

Galerija

( Deutsche Welle )