Vratite peraškim ostrvima brodove
Akt Lučke kapetanije, kojim je ta atrakcija, ali i viševjekovna pomorska tradicija Boke ukinuta, zvanično je “obavještenje o nepoštovanju plovnog puta”
Učesnici diskusije o režimu prolaska brodova oko peraških ostrva koja je sinoć priređena u Perastu, izrazili su veliki nivo saglasnosti u pogledu potrebe da brodovi na kružnim putovanjima opet obilaze peraške školje.
“Ministarstvo pomorstva i saobraćaja treba da prespita validnost donešenenog obavještenja o režimu plovidbe oko ostrva Gospa od Škrpjela i Sveti Đorđe odnosno, treba donijeti validni propis kojim će se definisati uslovi i način obilaska otoka od strane brodova na kružnim putovanjima", zaključeno je na veoma posjećenoj javnoj raspravi koja je na inicijativu Opštinske javna ustanove „Muzeji“ Kotor-Muzej grada Perasta, Društva prijatelja grada Perasta i Mjesna zajednica Perast, održana u palati Bujović u tom drevnom gradu bokeških pomoraca i brodovlasnika.
Lučka kapetanija Kotor 1.juna prošle godine je, nedugo nakon nasukanja i potonuća italijanskog kruzera “Costa Concordia” na ostrvu Điljo, iz, kako je tada objašnjeno, bezbjedonosnih razloga, uvela zabranu za sve putničke brodove da prilikom prolaska ispred Perasta, naprave krug oko ostrva Gospa od Škrpjela i Sveti Đorđe.
Taj manevar, uz međusobno pozdravljanje broda i peraških crkava zvucima brodske sirene i crkvenih zvona uz mahanje mještana brodu bijelim lenculima sa prozora peraških palata, bio je jedinstvena atrakcija tog tipa na Mediteranu koju su putnici i posade velikih putničkih brodova mogli doživjeti samo u Boki.
Akt Lučke kapetanije, kojim je ta atrakcija, ali i viševjekovna pomorska tradicija Boke ukinuta, zvanično je “obavještenje o nepoštovanju plovnog puta” upućeno pilotskoj službi Luke Kotor, a ne nikakva zvanična naredba.
Ministar pomorstva i saobraćaja Ivan Brajović koji, iako pozvan, nije učestvovao na raspravi u Perastu, prije mjesec dana je kazao da je razlog uvodjenja zabrane kruženja putničkih brodova oko peraških školja to što je navodno “bilo određenih primjedbi da takav okret brodova oko ostrva utiče na stabilnost temelja ostrva.”
Peraški župnik i čovjek koji svakodnevno ovim svetilištem provodi stotine vjernika i turista, don Srećko Majić, na raspravi, ali ni nikada ranije, nije međutim, pominjao da mu se ostrvo ili crkva koju su podigli stari peraški pomorci, ruše od prolazaka brodova.
“Bolje bi bilo da zabrane buri da duva, njeni valovi ipak mnogo više ugrožavaju otok", sarkastično je don Majić reagovao na ministrovu brigu o građevinskoj statici ostrva.
Sa potrebom preispitivanje nekritički uvedene totalne zabrane brodovma da prave krug oko peraških ostrva, složili su se i predstavnici preduzeća “Luka Kotor” dr Nikola Konjević i Vaso Kusovac, predsjednik Udruženja pomorskih kapetana trgovačke mornarice Crne Gore, kapetan mr Mario Pilastro, kapetani Rajko Čavor, Veljko Zvicer, Boško Janović, Brane Kordić i dr Jovo Tauzović, predsjednik MZ Perast Krsto Žmukić, brojni mještani, javne ličnosti i direktor Turističke organizacije Kotor Mirza Krcić.
“Ove će godine kruzerima u Kotor doći preko 300 hiljada putnika i bilo bi jako loše da im se uskrati to zadovoljstvo. Veoma je bitno da se mi pitamo i da se oslobodi brodovima prolaz oko ostrva", poručio je Krcić dok je kapetan Pilastro naglasio da treba pažljivo razmotriti koji i koliki brodovi i pod kojim meteo-uslovima, mogu vršiti okret oko peraških školja, ali da ga svakako ne treba potpuno zabranjivati.
Manevar broda koji obilazi otoke u smjeru ka Kotoru i pri isplovljavanju iz te luke, detaljno je pojasnio kapetan Rajko Čavor ističući da brzina kojom brod plovi oko ostrva nikada ne prelazi 5 čvorova, a sve se dešava u dovoljno dubokom i širokom akvatorijumu da nema opasnosti za statiku ostrva.
“Bolje bi bilo da zabrane buri da duva, njeni valovi ipak mnogo više ugrožavaju otok"
“Manevar obilaska ostrva prilikom izlaska broda iz Kotorskog zaliva, čak je i povoljniji sa navigacijskog stanovišta, jer brod tada pod mnogo boljim uglom ulazi u tjesnac Verige kao najuži dio zaliva Boke", istakao je Čavor koji je prije dvadesetak dana, uprkos zabrani, ovim putem proveo kruzer “Artania”, želeći da ekipi njemačke državne televizije koja je bila na brodu i snimala prilog o Boki Kotorskoj, priušti i neponovljiv doživljaj obilaska i pozdrava peraških školja.
“Za mene ova zabrana ne važi jer je donešena mimo ikakvih pravila. Godinama sam ovuda sprovodio brodove I sprovodiću ih i dalje jer znam kakav je to doživljaj za putnike i za posade tih brodova. Putnik hoće nešto da vidi, a ne da ga vozite sredinom kanala gdje može gledati samo more", poručio je kapetn Veljko Zvicer.
“Daleko je veći rizik kada veliki kruzer pristaje na Lužu u Kotoru bez asistencije remorkera, nego sprovodjenje ovog manevra oko peraških školja.”- istakao je kapetan Boško Janković, dok je penzionisani upravitelj stroja Momir Čolović mišljenja da “zbog rizika da se u stroju desi havarija tokom manevra, ne bi trebalo olako puštati brodove da kruže oko ostrva”.
“Ko dođe u Boku, a da ne vidi ovo, nije vidio ni Boku. Boku prilikom prikazivanja turistima treba sačuvati, ali ne i sakrivati. Procjenu prihvatljivog rizika treba bazirati na realnim podacima, a ne prizivanjem nekakvih nesreća da se one i nama ovdje mogu desiti.Turistička privreda i potreba nalaže da se ovi naši otoci prikažu na pravi način, a naši piloti su više nego sposobni da sigurno odrade okret broda oko peraških školja", ističe dr Jovo Tauzović naglašavajući da je udaljenost od ostrva do Kostanjice dva ipo puta veća od širine tjesnaca Verige, a udaljenost od ostrva do grada Perasta 1,5 puta veća od širine Veriga.
Direktor Lučke uprave Crne Gore Mladen Lučić, u ime Ministarstva pomorstva, kazao je da “ova dva dragulja treba sačuvati”, te da je “teško je povući danas paralelu izmedju starih i manjih brodova i današnjih plovećih gradova i svih rizika koje oni mogu vući sa sobom.”
Kusovac: Nemaju svi u državi dobre namjere
Direktor Luke Kotor Vaso Kusovac kazao je da je to preduzeće predložilo čitav set novih mjera kojima se treba unaprediti organizacija i sigurnost plovidbe u Boki od kojih su mnoge već i sprovedene u djelo, ali neke nisu iz neobjašnjivih razloga.
“Kada bismo se mi ovdje pitali, to (ukidanje zabrane, prim.aut.) bi, koliko sutra ujutro moglo da se napravi. Meni se čini da pravni problem ovdje ne postoji, tehnički takodje ne postoji jer je plovni put tu - može se proći, samo nadležne službe treba da ga “očiste” od kupača, onih koji na plovnom putu sidre jahte i sličnog.
Sve se to lako i brzo može riješiti ako imamo dobre namjere, ali se meni čini da nemamo baš svi u ovoj zemlji dobre namjere. Ja to na svojim ledjima osjećam", kazao je Kusovac dodajući da Evropska agencija za pomorsku bezbjednost EMSA traži od država da jasno definišu pravila plovidbe u svojim vodama.
Pozdrav grada i broda nematerijalna kulturna baština
Stručnjak za nautički turizam dr Milenko Pasionović kazao je da je drevni običaj oplovljavanje peraških otoka i medjusobnog pozdrava broda i grada, dio nematerijalne kulturne baštine Boke i jedinstvena turistička atrakcija.
“Ovo je običaj koji vremenski kratko traje koliko brodu treba da prodje oko ostrva, ali dugo se doživljava i prenosi kao nešto originalno, nedoživljeno i nešto što treba doživjeti. Bolji marketing od ovoga ne postoji.
Tražimo da se nadje naćin za nastavak ovog običaja ali ne po svaku cijenu – a to se može utvrdjivanjem maksimalne veličine plovila, donjeg praga meteo uslova i slično", istakao je dr Pasinović.
Žmukić: Zaboravili su kosti starih kapetana
“Čast izuzecima koje neki nakon ove zabrane i kažnjavaju, ali pored Perasta se u posljednjih godinu dana prolazi brodom kao da je grad leprozan. Kruzeri po Mediteranu uplovljavaju po lukama gdje su dubine mora i širine akvatorijmuma mnogo manje nego kod nas ovdje pred Perastom.
Zapitaju li se ikad ti ljudi koji su donijeli ovako skandaloznu zabranu da na ostrvu Svetog Đorđa, na tamošnjem starom peraškom groblju, leže kosti na stotine ovdašnjih starih kapetana koji su pronijeli slavu bokeškog pomorstva.
Jesmo li zaboravili 1995, kada je poslije onih nesretnih sankcija, “Jugooceanijin” brod “Sutjeska” prvi došao u Boku i kako je veličanstveno dočekan. Iako je to bio teretni brod dug preko 220 metara sa mnogo lošijim manevarskim karakteristikama od današnjih modernih kruzera, pokojni kapetan Stevo Drašković je sa njim napravio okret oko peraških školja i ispoštovao tradiciju", kazao je predsjednik MZ Perast Krsto Žmukić ističući da žitelji tog grada bolje od birokrata u Podgorici, znaju da li se i pod kojim rizikom brodom može proći ispred njihovog grada.
Galerija
( Siniša Luković )