Stepenice ukradene 1991. sa aerodroma "Dubrovnik" završile u Golubovcima
Vrijednost opreme koja je otuđena sa hrvatskog aerodroma, prema nekim tvrdnjama, iznosi 10 miliona eura
Odbačeno vozilo sa pokretnim stepenicana za spuštanje putnika iz aviona, na kojem je istaknut natpis "Aerodom Dubrovnik", dočekuje putnike na aerodromu "Podgorica" u Golubovcima.
Vozilo sa pokretnim stepenicama ostavljeno je da, sa tri traktora, trune na stotinak metara od punktova za putnike.
Direktor podgoričkog aerodroma Dragan Milanović, kazao je da je javno preduzeće "Aerodromi Crne Gore" 2003. godine sa ostalom imovinom JAT-a, dobilo i pomenuto vozilo sa stepenicama.
"U Crnoj Gori ima više naše opreme, ali mi time nismo opterećivali naše bilateralne odnose sa preduzećem Aerodromi Crne Gore. Sarađujemo po svim aspektima našega posla"“To je oprema koja je naslijeđena, koja se i dan danas ne koristi. Javno preduzeće kompletnu infrastrukturu, opremu, objekte i sve ostalo preuzelo od JAT-a 2003. godine. Dobar dio naslijeđene opreme, ali i djelova, je bio ruiniran, jer nije bilo održavanja. Oprema je zastarjela i u jako lošem stanju, kao i manevarske površine. Tada se krenulo u rekonstrukciju. Stepenice su tada bile preuzete i nijesu bile u funkciji, kao i većina druge opreme", rekao je Milanović.
Direktor aerodroma "Ćilipi" u Dubrovniku Roko Tolić, kazao je "Vijestima" da ga ne čudi podatak da se na aerodromu u Golubovcima nalazi oprema iz Hrvatske.
"U Crnoj Gori ima više naše opreme, ali mi time nismo opterećivali naše bilateralne odnose sa preduzećem Aerodromi Crne Gore. Sarađujemo po svim aspektima našega posla. Mi smo cjelovitu dokumentaciju, sa svom opremom koja je odnesena, a koja je po našim saznanjima završila u Crnoj Gori, dostavili nadležnim tijelima u svojoj zemlji, a onda oni su putem zajedničkih komisija i povjereništava obavijestili nadležne subjekte u Crnoj Gori, tako da to sada nadilazi nivo aerodroma Podgorica i Dubrovnik, što znači da mi ne sudjelujemo u povratu te imovine", istakao je Tolić.
Dodao je da je pitanje povrata opreme ušlo pregovore o ratnoj odšteti, koja trenutno ne opterećuje odnose i saradnje.
Na pitanje da li je nekada nešto od aerodromske opreme ustupljeno Crnoj Gori, Tolić je kazao: "Mi nikakvu opremu nismo davali na korišćenje, ili revers, aerodromima u Crnoj Gori".
Hrvatski mediji pisali su ranije kako je JNA 1991. godine odlučila da se »uzme i demontira« opremu sa aerodroma Dubrovnik kako bi se »sačuvala od uništenja«.
Naloženo je da se mogu sa aerodroma Dubrovnik – Ćilipi uzmu sva ispravna sredstva sa kontrolnog tornja, radio far, uredjaj ILS i drugo što se smatra potrebnim« i to do sredine oktobra 1991. godine.
Na pitanje da li je nekada nešto od aerodromske opreme ustupljeno Crnoj Gori, Tolić je kazao: "Mi nikakvu opremu nismo davali na korišćenje, ili revers, aerodromima u Crnoj Gori"“Dubrovčki list” objavio je spisk opreme navodne vrijednosti 20 miliona njemačkih maraka: radio navigacijski uređaji za instrumentalno slijetanje, rasvjeta, agregati, vatrogasna i sva druga aerodromska vozila, 15 rendgena za pregled prtljaga.
Najmanji dio te opreme ostaje u Tivtu a većina se šalje aerodromima u Beogradu, Nišu i Podgorici.
Nekadašnji direktor dubrovačkog aerodroma Tonči Peović kazao je 2007. godine da će Hrvatska tražiti suvlasništvo u preduzeću "Aerodromi Crne Gore", kao obeštećenje za pljačku opreme i osnovnih sredstava sa dubrovačkog aerodroma "Ćilipi" tokom ratnih dešavanja u jesen 1991.
Ministar pomorstva i saobraćaja Andrija Lompar tada je odbacio tu mogućnost, koja do danas nije realizovana.
Oprema vrijedna 10 miliona eura
Vrijednost opreme koja je otuđena sa hrvatskog aerodroma, prema tvrdnjama nekadašnje uprave aerodroma "Ćilipi" iznosi 10 miliona eura.
Hrvatska od Crne Gore potražuje tri hiljade umjetničkih predmeta opljačkanih tokom akcija bivše jugoslovenske vojske na dubrovačkom ratištu početkom devedesetih godina prošlog vijeka.
Direktor Slovenac napustio dužnost
Naredbu da se oprema sa aerodroma Ćilipi demontira i izmjesti potpisao je tadašnji direktor Savezne uprave za kontrolu letjenja (SUKL) general major Viktor Zupančić.
Doznavši što se dogodilo u Ćilipima, direktor SUKL general Zupančić koji je kasnije umro u rodnoj Sloveniji, zatražio je razriješenje sa čelne dužnosti u SUKL i sa skupinom visokih oficira Slovenaca dotad na službi u JNA, napustio Beograd, o čemu je izvijestila hrvatska štampa.
( Vlado Otašević, Siniša Luković )