Krtola domaća cijena svjetska
Pijačni prodavci i domaći proizvođači gube trku sa trgovačkim lancima čija ponuda više prija budžetu potrošača
Prošlo je vrijeme kada je kupovina na pijaci, direkno od proizvođača, predstavljala značajnu uštedu za porodični budžet i garanciju da je kupljeno zdravo i domaće voće i povrće.
Na podgoričkim pijacama domaće proizvode uglavnom je zamijenila roba iz uvoza, koja je često skuplja od one u velikim marketima i tako dobila bitku i preuzela primat na crnogorskom tržištu.
Jedino što je isto i za pijace i za prodavnice su, iako različite, visoke cijene i to znatno više nego u istom periodu prošle godine i to za voće i povrće koje se proizvodi u Crnoj Gori.
Primjera radi, za 1,2 eura, koliko najčešće košta kilogram krompira i na pijaci i u marketima prošle godine su mogla da se kupe dva. Inflacija, na primjeru ovog proizvoda, je tačno 100 odsto.
Rast cijena voća i povrća potvrdio je nedavno i Monstat, koji je objavio da je voće u aprilu ove godine u odnosu na isti mjesec protekle skuplje deset odsto, a povrće čak 28,3 odsto.
Rast cijena je zabilježen i u odnosu na decembar prošle godine, pa je u roku od pola godine voće skuplje 9,2 odsto, a povrće za petinu.
Prema podacima Monstata, zabilježen je konstantan rast cijena poljoprivrednih proizvoda koji se uzgajaju u Crnoj Gori i to u prilično velikim količinama.
Najdrastičniji rast sadašnjih cijena je u odnosu na april 2010. godine i znosi 62 odsto za povrće, odnosno 43,4 odsto za voće.
“Vijesti” su u nedjelju obišle Veliku pijacu u okviru tržnog centra Mall of Montenegro, Merkatorov market u istoj zgradi, HDL Laković na Zabjelu i Voli na Starom aerodromu i zabilježile značajnu razliku u cijenama istih proizvoda. Gotovo sve cijene voća i povrća znatno su povoljnije u većim podgoričkim marketima nego na pijaci.
Cijene značajno više od nabavnih
Cijene u prodaji su, ipak, značajno više od nabavnih na Kamionskoj pijaci, gdje većina marketa i pijačnih prodavaca nabavlja robu.
Na pijaci se kilogram krompira može naći po cijeni od euro do 1,3 eura.
Najjeftiniji je u marketu Laković gdje se prodaje za 0,95 eura po kilogramu, neznanto skuplji je u Voliju (0,99 eura), dok u Merkatoru za kilogram krompira treba izdvojiti 1,12 eura.
Na Kamionskoj pijaci košta od 80 do 90 centi.
Cijene kupusa su ujednačenije, pa kilogram na pijaci košta 70 centi, po cent manje u Voliju i Merkatoru, dok je kod Lakovića 59 centi.
Luk je najpovoljniji u Lakoviću 55 i u Merkatoru 62 centa, kilogram u Voliju košta 95 centi, dok luk na pijaci možete naći po cijeni od čak 1,3 eura.
Cijene karfiola su približno iste i u marketima i na pijaci, pa je on najskuplji u Merkatoru gdje košta 2,12 eura, na pijaci je kilogram dva eura, dok je kod Lakovića 1,9 eura.
Paradajz na veliko po 65 centi, u prodaji do 1,5 eura
Kilogram paradajza na pijaci košta i do 1,5 eura, dok je znatno jeftiniji u marketima. U Voliju košta 1,19, u Merkatoru 1,04, a kod Lakovića skoro euro. Kilogram paradajza na veliko je koštao oko 65 centi.
Takođe, i cijena zelene salate je najnepovoljnija na pijaci, gdje košta 1,5 eura, za skoro 30 centi je jeftinija u Merkatoru, Laković je prodaje po cijeni od 90 centi, dok je najjeftinija u Voliju 0,79 centi. Zelena salata je, zavisno od vrste, na Kamionskoj pijaci koštala od 60 centi do 1,3 eura.
Kilogram krastavaca na pijaci košta od 80 centi do 1,5 eura, dok je u Voliju i kod Lakovića 59 centi. Na Kamionskoj je bio skoro duplo jeftiniji i koštao je 35 centi.
Marketi se mogu pohvaliti i da imaju grejpfrut, kojeg na pijaci u nedjelju nije bilo na tezgama. To tropsko voće u Merkatoru košta od 1,6 do 1,97 eura, kod Lakovića 1,8 eura, dok je u Voliju od 1,65 do 1,99 eura.
Pomorandže na pijaci koštaju euro, dok su jeftinije bile u Merkatoru (0,87 eura) i u marketu Laković (0,69 eura).
Prema podacima Monstata, zabilježen je konstantan rast cijena poljoprivrednih proizvoda
Kilogram limuna na pijaci je koštao 1,5 eura, za 20 centi je bio skuplji u Merkatoru, dok se povoljnije mogao naći u marketima Laković (1,29 eura) i Voli (1,3 eura).
Jabuke su se na pijaci mogle naći po cijeni od 1,2 eura, u Merkatoru za 1,18 eura, kod Lakovića od 75 centi do 1,39 eura, i u Voliju od 1,19 do 1,49 eura.
Kruške su najjeftinije bile na pijaci, gdje je kilogram koštao euro i po. Skoro za euro skuplje su se mogle naći u Voliju, dok je u Merkatoru njihova cijena bila 3,14 eura.
Za kilogram banana u marketu Laković treba izdvojiti 89 centi, deset centi više u Merkatoru, dok u Voliju koštaju 1,15 eura, a na pijaci 1,2 eura.
Prema podacima Monstata, zabilježen je konstantan rast cijena poljoprivrednih proizvoda koji se uzgajaju u Crnoj Gori. Najdrastičniji rast sadašnjih cijena je u odnosu na april 2010. godine i iznosi 62 odsto za povrće, odnosno 43,4 odsto za voće. Gotovo sve cijene voća i povrća znatno su povoljnije u većim podgoričkim marketima nego na pijaci
Biće i skuplje, a uvoz cvjeta
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača u zaštićenom prostoru Ratko Vujošević kazao je da se razlog zbog kojeg su niže cijene u marketima nego na pijaci to što zakupci imaju troškove na pijaci koji su neophodni da bi poslovali. “Papreno plaćaju zakup.
Takođe, ne mogu da kupuju velike količine kao marketi, jer ih nemaju gdje skladištiti. Sve to iziskuje svakodnevni trošak", kazao je Vujošević “Vijestima”. Za razliku od zakupaca na pijacama, marketi kupuju velike količine koje na kraju, kako bi je se oslobodili, prodaju čak i po nabavnoj cijeni i to u okviru akcija sniženja. Vujoševć je najavio da će vjerovatno doći do povećanja cijena voća i povrća, jer su ovogodišnji usjevi domaćih proizvođaća veoma loši.
"Ova godina u agraru će biti nikakva i teža od prethodne. U Zeti ima onih koji još ne mogu da zasade jer i dalje imaju vodu na imanju, proizvođači na veliko koji su dobijali nadoknade za tržišne viškove sada su u problemu, jer je Ministarstvo poljoprivrede najavilo da neće biti otkupa.
Prije nekoliko dana je i grad u Malesiji skoro uništio proizvodnju na otvorenom mladog krompira, krastavca i raštana", ocijenio je Vujošević. On je poručio da će ponuda i tokom ljeta biti loša, što će dovesti do rasta cijena i povećanja uvoza. Od takvog stanja koristi će, kako je rekao, možda u početku imati proizvođači u staklenicima, ali se na taj način proizvode male količine u odnosu na potrebe Crne Gore.
Galerija
( Marijana Camović, Dražen Đurašković )