Carinski dug EPCG 25,6 miliona eura

Špediterske kompanije u Crnoj Gori dobile su dopis Uprave carina da će od njih, kao posrednika, biti naplaćen carinski dug ukoliko njihovi klijenti to ne urade. Njima je poslat i spisak od oko 300 firmi, sa ukupnim carinskim dugom od 37,5 miliona.

Prema spisku koje su “Vijesti” dobile od špeditera najveći dužnik je Elektroprivreda Crne Gora (EPCG) koja državi po ovom osnovu duguje 25,6 miliona eura. Ovaj dokument potvrđuje ranije nezvanične informacije da EPCG ne plaća ništa državi za poreze i doprinose otkad Kombinat aluminijuma (KAP) ne plaća struju, a da državne institucije to tolerišu kako bi kasnije svi poravnali dugove na štetu budžeta i redovnih poreskih obveznika.

Ukupan dug KAP-a za struju EPCG iznosi oko 44 miliona eura, tako da je moguće da su sa ostalim dugovima blizu cifre za poravnjanje. KAP je za struju dužan i Montenegro bonusu oko devet miliona i Crnogorskom elektroprenosnom sistemu oko 17 miliona.

Na listi dužnika slijedi Regionalni vodovod za crnogorsko primorje sa 3,8 miliona, KAP sa 1,7 miliona, podružnica austrijskog Strabaga, koji je kupio Crnagoraput, 1,2 miliona, Montenegro erlajns 803 hiljade, Vektra 788 hiljada, preduzeće Gintaš, koje je gradilo istoimeni poslovni centar u Podgorici, 524 hiljade, B&S petrol Rožaje 217 hiljada, Ministarstvo prosvjete 209 hiljada... Na spisku je i Uprava carina koja sama sebi duguje 178 hiljada. Na kraju prošle godine ukupan carinski dug bio je 28,6 miliona.

Na dokumentu poslatom špediterima piše da se ovaj dug odnosi na period od 1. jula 2007. do 1. maja ove godine, kao i da je rok plaćanja istekao.

Prijetnja Uprave carina bila je razlog što je juče na konferenciji Američke privredne komore izvršni direktor špediterske firme Montenomaks C&L Radovan Radulović pitao ministra finansija Radoja Žugića da li se slaže sa ovakvim načinom naplate spornog duga.

Radulović je naveo da Carina na veoma sporan način tumači član 201 carinskog zakona tvrdeći da su špediterske firme solidarno odgovorne za carinski dug koji naprave njihovi klijenti.

On je kazao da je to zakon iz 2008. godine, i da su svi dugovi morali biti pokriveni bankarskim garancijama, pa je pitao ministra kako je neko dozvolio da dug naraste na iznos od 37,5 miliona a nije aktivirao garancije, i kako je neko mogao da podiže robu i da mu carinski službenik ovjeri dokumentaciju ako ima sporan poreski dug.

Radulović je naveo i da svih 150 špediterskih firmi u Crnoj Gori, zajedno sa imovinom njenih vlasnika, ne vrijede ni polovinu te sume i da će ukoliko taj dug bude naplaćivan od njih svi bankrotirati.

Radulović je naveo i da svih 150 špediterskih firmi u Crnoj Gori, zajedno sa imovinom njenih vlasnika, ne vrijede ni polovinu te sume

Ministar je kazao da je čuo za taj problem i da će danas na sjednici komisije za borbu protiv sive ekonomije biti i o njemu riječi, a da će nakon sjednice saopštiti ono što bude dogovoreno.

Špediteri koje su “Vijesti” kontaktirale takođe protestuju zbog dopisa Uprave carina. Njima je sporan i nalog direktora Uprave carina Vladana Jokovića koji je preporučio podružnicama da u slučaju da je dužnik otišao u stečaj donesu nova rješenja kojim će i špeditera obavezati za plaćanje duga. To bi značilo, kako oni tvrdi, odlazak špeditera u bankrot jer, na primjer, Vektra koja je u stečaju duguje Carini 788 hiljada eura.

Špediteri kažu da su provjeravali spisak i da su utvrdili da na njemu ima i njihovih klijenata koji su platili dug, kao i onih kojima je, u skladu sa zakonom, omogućeno da dug plate u roku od 30 dana i da taj rok nije istekao.

Žugić: Preispitaćemo krizne poreze

“Povećanje poreza na dodatu vrijednost je nužno kako bi smanjili deficit državnog budžeta i spriječili dalji rast javnog duga”, kazao je ministar finansija Radoje Žugić gostujući na konferenciji Američke privredne komore u Crnoj Gori.

Odgovarajući na pitanje izvršnog direktora kompanije Domen Predraga Lešića da li će Vlada nakon povećanja PDV-a ukinuti dosadašnje krizne poreze i mjere, Žugić je kazao da će u četvrtom kvartalu ove godine (oktobar, novembar i decembar) razmatrati efekte kriznih poreza i mjera i da će ako bude opravdano neke od njih biti ukinute. Vlada je u junu prošle godine uvela porez „euro po euro“ na kartice za mobilne telefone, elektronska brojila i kablovsku televiziju, u decembru je, kao kriznu mjeru, zamrznula penzije odnosno nije ih povećala za stopu inflacije, dok je u februaru uvela dodatni krizni porez na plate preko 482 eura.

Lešića je interesovalo i da li je povećanje poreza na plate bilo kontraproduktivno, odnosno da li su se poslodavci okrenuli sivoj ekonomiji i isplati plata na ruke. Žugić je kazao da će tek da rade takve analize i da će krajem godine donijeti odluku o tome da li će se taj porez dalje primjenjivati. On je naveo da su izvorni prihodi države povećani u prva tri mjeseca.

Ministar je naveo da su akcije države na suzbijanju sive ekonomije dovele do boljeg punjenja budžeta. On je naveo da će takve akcije biti dodatno nastavljene jer je upravo siva zona najveća biznis barijera.

„Zbog toga što neko izbjegava plaćanje svojih obaveza državi, legalni preduzetnici moraju da plaćaju više. Vjerujem da ćemo tu pojavu smanjiti i time olakšati kompanijama koje regularno posluju“, kazao je Žugić.

Ministar je naveo da očekuje da naredne godine ne bude deficita u budžetu, kao i da se državni dug održi na ovom nivou i polako počne smanjivati. Predsjednica Komore Svetlana Vuksanović kazala je da Vlada treba da preispita cijelu poresku politiku, kako bi bila funkcionalnija a poslovni ambijent bio povoljniji

Galerija

( Goran Kapor )