Knežević: Ministarstvo zdravlja će izraditi Protokol o nasilju nad djecom i adolescentima
„Danas imamo odgovornost da zajedničkim naporima obezbjedimo punu implementaciju Strategije. Uloga zdravstvenog sektora je od velikog značaja, a izradom Protokola za ustupanje zdravstvenih radnika u prevenciji i zaštiti od nasilja želimo da dodatno pomognemo zdravstvenim radnicima“, kazao je Knežević
Ministarstvo zdravlja će izraditi Protokol o nasilju nad djecom i adolescentima, u cilju bolje i efikasnije zaštite te populacije, saopštio je generalni direktor Direktorata za javno zdravlje i programsku zdravstvenu zaštitu, Miro Knežević.
On je, na radionici o odgovoru zdravstvenog sistema na zlostavljanje i zanemarivanje djece i adolescenata, kazao da je odgovornost svakog sektora i profesionalca da se uključi u lanac prevencije i zaštite.
„Multisektorska saradnja je ključna. Odgovornost svakog sektora i profesionalca je da se uključi u lanac prevencije i zaštite. Podstaknuti nemilim događajima koji su potresli Crnu Goru, moramo urgentno i efikasno raditi na identifikaciji i pomoći žrtvama“, ocijenio je Knežević.
Knežević je podsjetio da je prošle godine usvojena Nacionalna strategija za prevenciju zaštite djece od nasilja od 2017. do 2021. godine.
„Danas imamo odgovornost da zajedničkim naporima obezbjedimo punu implementaciju Strategije. Uloga zdravstvenog sektora je od velikog značaja, a izradom Protokola za ustupanje zdravstvenih radnika u prevenciji i zaštiti od nasilja želimo da dodatno pomognemo zdravstvenim radnicima“, kazao je Knežević.
Prema njegovim riječima, uloga zdravstvenog sektora u domenu detekcije nasilja i pružanja brze i efikasne zaštite žrtvama je nezamjenjiva.
„Pozivam zdravstvene radnike da aktivno rade na identifikaciji žrtava i njihovom prijavljivanju i zaštiti, shodno zakonskim propisima Crne Gore. U narednom periodu aktivno ćemo raditi na unaprjeđenju kapaciteta patronažne službe, odnosno službe kućnih posjeta“, pojasnio je Knežević.
On je poručio da zdravstveni radnici treba da aktivno koriste matrice za prepoznavanje socijalnih rizika, koje su integrisane u informaciono-zdravstveni sistem, uz podršku kancelarije UNICEF-a.
Šefica kancelarije Svjetske zdrastvene organizacije (SZO) u Crnoj Gori, Mina Brajović, kazala je da je u procesu izrada nacionalnih smjernica za odgovor zdravstvenog sistema na nasilje nad djecom.
„Izradu nacionalnih smjernica organizuje SZO, u okviru implementacije dvogodišnjeg sporazuma između Vlade Crne Gore i SZO, u partnerstvu sa UNICEF-om, a pod pokroviteljstvom resornog ministarstva“, pojasnila je Brajović, prenosi PR centar.
Ona je kazala da je nasilje nad djecom kompleksan izazov sa kojim je suočeno društvo.
Zdravstveni sistem mora, kako je Brajović rekla, imati kapacitet da rano detektuje slučaj zlostavljanja i zanemarivanja, izvrši procjenu rizika u konkretnom slučaju i primjeni ranu intervenciju i zbrine žrtvu.
„Crna Gora, prema preporuci SZO, treba da usredsredi svoje kapacitete na osmišljavanje i sprovođenje populacionih zdrastvenih intervencija. Zdrastveni sistem, sa jakom i snažnom primarnom zdravstvenom zaštitom, je najbolja platforma da se kvalitetna intervencija dovede do svakog građanina kome je potrebna“, ocijenila je Brajović.
Ona je kazala da je prema istraživanjima riječ o vrlo čestom problemu u Crnoj Gori, ali i u regionu i Evropi.
„Dvije trećine ispitanika su potvrdile da su bile žrtve jednog od traumatičnih iskustava tokom djetinjstva, svaki treći je bio žrtva emotivnog zlostavljanja, a četiri od deset ispitanika su potvrdili da su bili fizički zlostavljani tokom djetinjstva“, navela je Brajović.
Prema njenim riječima, radi se o problemu ljudskih prava i o problemo socio-ekonomske i političke prirode.
„Bol i patnja nasilja ne opterećuju samo pojedinca i porodicu, već koštaju cjelokupnu zajednicu. Prema najnovijim procjenama indirektni i direktni troškovi zanemarivanja djece mjere sa 4,21 odsto ukupnog bruto-društvenog proizvoda na globalnom nivou“, ocijenila je Brajović.
Traumatična iskustva negativno utiču na, kako je istakla, neurološki razvoj i ukupni potencijal čovjeka.
„Dijete, koje je žrtva zlostavljanja i zanemarivanja, fokusira svoje moždane resurse na opstanak, na uštrb razvoja kognitivnih funkcija, i kasnije ostvaruje manji uspjeh u školi i ima loše prospekte kada je riječ o zaposlenju i karijeri. Nasilje je zarazno i prenosi se, pa je danas dijete žrtva nasilja, a sjutra postaje nasilnik“, pojasnila je Brajović.
Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, Osama Makavi Kogali, kazao je da ne smije biti kompromisa kada je riječ o suočavanju sa nasiljem nad djecom.
„Nedavna vijest o onome što se dogodilo u Plavu nas poziva da glasno i otvoreno govorimo o ovom fenomenu i upozorava nas da pojačamo napore i poboljšamo reakciju cjelokupnog sistema u prevenciji nasilja, zlostavljanja, zanemarivanja i svakog drugog oblika eksploatacije djece“, ocijenio je Makavi Kogali.
On je naveo da se nasilje nad djecom dešava širom svijeta, bez obzira na kulturu, klasu, nivo obrazovanja, primanja i etničko porjeklo.
„Pored toga što se djeci bespotrebno nanosi bol, nasilje podriva samopoštovanje i usporava njihov razvoj. Jedinstvenost svakog djeteta i njihova zavisnost od odraslih čini imperativom da imaju veću, ne manju, zaštitu od nasilja“, pojasnio je Makkawi Khogali.
On je ocijenio da je potrebno razviti širok spektar usluga podrške porodicama koje jačaju kvalitet sistema mentalnog zdravlja.
„Reforma se treba intenzivirati u svim oblastima, sa posebnim osvrtom na poboljšanje znanja, stavova i praksi javnosti i profesionalaca o fenomenu nasilja, kao i jačanje multisektorskog odgovora na nasilje nad djecom“, poručio je Kogali.
( MINA )