Peglanje zbog posjete Jermeniji

Diplomatski predstavnici Turske i Azerbejdžana tražili su od crnogorske Vlade pojašnjenje o posjeti šefa crnogorske diplomatije Igora Lukšića susjednoj im Jermeniji.

Turska negira da je od 1915. do 1923. izvršen genocid nad Jermenima, dok Azerbejdžan ima loše odnose sa tom državom zbog pokrajine Nagorno - Karabak, bogate rudama i naftom, a zbog koje su ratovali krajem osamdestih godina prošlog vijeka.

Lukšić je prilikom boravka u Jerevanu početkom maja obišao spomenik Cicernakaberd i poklonio se žrtvama genocida na tom obilježju izgrađenom u znak sjećanja na žrtve. Iz ambasade Turske u Crnoj Gori podvrđeno je “Vijestima” da su se ovim povodom susreli sa “bitnim crnogorskim zvaničnicima” .

“Susreli smo se sa bitnim crnogorskim zvaničnicima i iznijeli naše viđenje po pitanju posjete. Odnosi između Crne Gore i Turske izgrađeni su na obostranom povjerenju, tako da mi vjerujemo u dobre namjere crnogorske strane”, odgovoreno je “Vijestima” iz turske ambasade.

Savjetnik u ambasadi Azerbejdžana Sejran Mirzazade kazao je za “Vijesti” da iz te ambasade ne žele da komentarišu posjete crnogorskih zvaničnika i odnose Crne Gore sa drugim zemljama.

Šta kažu u Vladi

Iz Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija (MVPEI) nijesu direktno potvrdili, niti demantovali informaciju da su Turska i Azerbejžan tražili naknadno objašnjenje Lukšićevih aktivnosti u Jerevanu.

Izvor “Vijesti” iz Vlade kazao je “Vijestima” da je spor nastao zbog toga, što ambasade Turske i Azerbejdžana nijesu prethodno obaviještene o Lukšićevim planovima tokom posjete što je, kako tvrdi, ustaljena diplomatska praksa kada postoje neriješeni problemi između određenih država

“Ministarstvo ostvaruje redovne, dnevne kontakte sa predstavnicima diplomatskog kora, uključujući, naravno, i diplomatske predstavnike Turske i Azerbejdžana, sa kojima Crna Gora ima odlične odnose, što rezultira brojnim susretima na svim nivoima, potpisanim sporazumima i sadržajnom saradnjom u različitim oblastima. Pored bilateralne saradnje, tema tih sastanaka su i odnosi država bilateralno i u okviru multilateralnih organizacija, političke, ekonomske, bezbjednosne i druge prilike u užem i širem okruženju Crne Gore i dotičnih zemalja”, navodi se u odgovoru MVPEI.

Izvor “Vijesti” iz Vlade kazao je “Vijestima” da je spor nastao zbog toga, što ambasade Turske i Azerbejdžana nijesu prethodno obaviještene o Lukšićevim planovima tokom posjete što je, kako tvrdi, ustaljena diplomatska praksa kada postoje neriješeni problemi između određenih država.

Taj izvor je dodao da je premijer Milo Đukanović povjerio jednom od svojih savjetnika iz kabineta da “izgladi situaciju” sa ambasadama Turske i Azerbejdžana, što je izgleda u međuvremenu i urađeno.

Međutim, iz premijerovog kabineta “Vijestima” su kazali da na tu adresu nije stiglo ništa vezano za spornu posjetu.

Turska i Azarbejdžan trenutno u javnosti slove za jedne od najozbiljnijih ekonomskih partnera crnogorske Vlade zbog angažamana u Željezari i najavljene investicije u Kumboru.

Krvava istorija

Jermenija, čije je stanovništvo većinom pravoslavno, skoro čitav vijek optužuje Tursku da je u doba Otomanskog carstva počinila genocid nad Jermenima, sistematskim etničkim čišćenjem i protjerivanjem sa teritorije današnje Turske. U osmogodišnjem periodu u toku Prvog svjetskog rata i nakon njega stradalo je između milion i milion i po Jermena.

Turska nikada nije priznala genocid, što je dovelo do toga da su granice između te dvije zemlje i danas zatvorene i da se sve odvija preko trećih država.

Jermenija, čije je stanovništvo većinom pravoslavno, skoro čitav vijek optužuje Tursku da je u doba Otomanskog carstva počinila genocid nad Jermenima, sistematskim etničkim čišćenjem i protjerivanjem sa teritorije današnje Turske

Azerbejdžan i Jermenija vodili su dva rata zapamćena po brutalnim borbama i velikim žrtvama. Prvi sukob započet je 1918. godine, a nakon kraćeg primirja nastavljen 1920. i trajao je dvije godine. Turska je u tom ratu pomagala Azerbejdžan, a nekadašnji predsjednik Azerbejdžana kazao je da su Azeri i Turci “jedna nacija u dvije države”.

Drugi sukob Azerbejdžana i Jermenije počeo je 1988. i poznat je kao rat Nagorno-Karabah po oblasti u kojoj su eskalirali sukobi. Taj sukob okončan je 1994. godine uz ogromne civilne žrtve na obje strane.

Odnosi između Azerbejdžana i Jermenije i danas su puni tenzija, jer su te dvije zemlje i dalje, tehnički gledano, u ratu. Vlada iz Bakua i dalje prijeti oružanim preuzimanjem regije Nagorno-Karabak, a građanima Jermenije, i osobama jermenskog porijekla zabranjen je ulazak u Azerbejdžan.

( Darvin Murić )