Drobnič: Crna Gora kasni u procesu tranzicije
"U drugim državama nema takve koncentracije vlasti i (iste) su već prošle kroz proces... tranzicije. U CG se smatra za potrebno da se (nezavisnost pravosuđa) zapiše u Ustav"
Crna Gora je u procesu integracija u Evropsku uniju (EU) postigla zadovoljavajuće rezultate, ali bavljenje pravim problemima tek predstoji, poručio je šef Delegacije EU u Podgorici, Mitja Drobnič, ocjenjujući da političke partije zaostaju u procesu donošenja potrebnih odluka.
Na Ekonomskom fakultetu u Podgorici danas je predstavljen EU projekat Žan Mone, koji se realizuje kao trogodišnji projekat unapređenja nastave na predmetima smjera Evropske ekonomske integracije.
Obraćajući se studentima Drobnič je kazao, da treba imati u vidu da se Crna Gora još duboko nalazi u tranziciji i da kasni u tom procesu, zbog specifičnih istorijskih događaja, dodajući da se, s obzirom na polaznu tačku, može reći da je osnovna ocjena pozitivna.
"Ocjena je da su, s obzirom na polaznu tačku, postignuti rezultati zadovoljavajući, ali treba znati da pravi problemi tek predstoje.
Crna Gora se još nije počela baviti onim pravim, najtežim problemima evropske integracije", rekao je on.
Ocjena procesa integracija: Vladin i NVO sektor najefikasniji, političke partije zaostaju
"Političke partije još nijesu donijele potrebne odluke i sada, kroz neaktivnost i kroz bojkotovanje parlamenta, koče proces, u stvari se ne može još reći da koče. Međutim, dok se to ne riješi, proces neće moći da se nastavi"
Drobnič je ocijenio da su, od struktura koje učestvuju u procesu, najefikasnija ministarstva.
"Državna struktura je igrač u procesu koji je najdalje došla i najbolje ispunila taj svoj zadatak, mada moram reći da je ocjena relativna, uzimajući u obzir polaznu tačku i mali obim državne uprave i činjenicu da je manje od godinu od početka pregovora", dodao je on.
Drobnič smatra i da su nevladine organizacije duboko ušle u taj proces i da igraju važnu ulogu.
"Političke partije, po mojoj ocjeni, zaostaju u procesu donošenja potrebnih političkih odluka. Momentalno, kao što kroz medije možete pratiti, najviše na listi prioriteta je vladavina prava, svrstavamo je u političke kriterijume", saopštio je Drobnič studentima.
Kako je kazao, konkretna pitanja na dnevnom redu su promjena Ustava, otvaranje poglavlja 23 i 24, za šta su akcioni planovi formalni uslov.
"Političke partije još nijesu donijele potrebne odluke i sada, kroz neaktivnost i kroz bojkotovanje parlamenta, koče proces, u stvari se ne može još reći da koče.
Međutim, dok se to ne riješi, proces neće moći da se nastavi", poručio je Drobnič.
Ustavom zaštititi nezavisnost sudstva: U drugim državama nema ovolike koncentracije vlasti
"Ne možete sprovesti principe zaštite konkurencije ili principe javnih nabavki ako nijesu sprovedeni principi vladavine prava, jer dolazi do kršenja i, ukoliko sudstvo nije nezavisno i efikasno, onda se ti principi ne mogu sprovoditi..."
Šef Delegacije EU u Podgorici je pojasnio da je vladavina prava toliko važna zbog toga što utiče na sva ostala poglavlja.
"Ne možete sprovesti principe zaštite konkurencije ili principe javnih nabavki ako nijesu sprovedeni principi vladavine prava, jer dolazi do kršenja i, ukoliko sudstvo nije nezavisno i efikasno, onda se ti principi ne mogu sprovoditi i zbog toga je u okviru novog pristupa EU dala vladavini prava poseban značaj i ono će biti na dnevnom redu tokom cijelog procesa", precizirao je Drobnič.
On je objasnio da su dva ključna pitanja sa područja reformi ustavne promjene i akcioni planovi, kao uslov za otvaranje poglavlja 23 i 24.
Objašnjavajući sugestiju Venecijanske komisije, kad su ustavne promjene u pitanju, i očekivanje EU da se nezavisnost sudstva zapiše u Ustav, Drobnič je rekao da neki navode argument da to države članice nemaju zapisane u svojim ustavima i zašto se to od Crne Gore očekuje.
"Pa zato što u drugim državama nema takve koncentracije vlasti i te su države već prošle kroz proces političke i ekonomske tranzicije. Međutim, u Crnoj Gori se smatra za potrebno da se to zapiše u Ustav", rekao je Drobnič.
Drobnič je rekao da svaka vlada koja dođe na vlast ima iskušenje da koristi poluge vlasti za svoje interese.
"Rješenje za to je uspostavljanje sistema koji će to sprječavati. A kad se radi o pravosuđu, opravdano je da se to zapiše u Ustav, jer ako je zapisano u zakonu, Vlada će kad tad doći u iskušenje da to mijenja.
Zbog toga se traži da se principi oko imenovanja sudija i sudskog savjeta zapišu u Ustav i da se odluke donose sa dvotrećinskom većinom, jer će to osigurati konsenzus", precizirao je on.
Prema riječima Drobniča, normalno da će biti teško naći kandidate koji će proći kroz filtere koji će moći da osiguraju dvotrećinsku većinu
"Međutim, to će onda biti garancija da će ti kandidati biti nezavisni. Mislim da postoji kritična masa konsenzusa oko promjene Ustava i da je Crna Gora tu dosta blizu donošenja potrebnih odluka", rekao je on.
Poglavlja 23 i 24: Bez rezultata u sprječavanju korupcije, anuliranje presuda, optužbe za krađu izbora...
"(...) Neće se dozvoliti otvaranje drugih poglavlja dok se ne otvore poglavlja 23 i 24, a ni ta se neće otvoriti ukoliko ne bude nekih pozitivnih trendova u vezi sa promjenom Ustava, istragom afere Snimak i u vezi sa otklanjanjem nekih nedostataka u sistemu izbora"
Kad su u pitanju poglavlja 23 i 24, Drobnič je rekao da su nacrti akcionih planova već na raspolaganju, objašnjavajući da ta dokumenta predstavljaju spisak obećanja Crne Gore šta će sve napraviti.
"Zato će se, normalno, to pratiti i ne može se očekivati da, u momentu kad u Crnoj Gori nema rezultata u sprječavanju korupcije, kad se presude koje su već bile donesene anuliraju, kad nema jasnog signala da li će se Ustav promijeniti ili ne, kad jedan dio opozicije optužuje vladajuću stranku da je pokrala izbore, da će se u toj situaciji samo formalistički pristupiti i poslati dva poglavlja 23 i 24 u Savjet, zbog prihvatanja", kazao je on.
Prema njegovim riječima, akcioni planovi jesu formalni zahtjev, međutim, tu će igrati ulogu i sva ostala pitanja iz domena političkih kriterijuma.
"Mada je prvo bilo rečeno mogu se do tri, četiri poglavlja otvoriti prije nego što se otvore poglavlja 23 i 24, sad je stav nekih država članica je, obzirom na to što se dešavalo, snimci i tako dalje, neće se dozvoliti otvaranje drugih poglavlja dok se ne otvore poglavlja 23 i 24, a ni ta se neće otvoriti ukoliko ne bude nekih pozitivnih trendova u vezi sa promjenom Ustava, istragom afere Snimak i u vezi sa otklanjanjem nekih nedostataka u sistemu izbora", dodao je Drobnič.
Kako je saopštio, ustavne promjene i poglavlja 23 i 24 tiču se reformi, ali ima i pitanja koja se tiču političkih praksi.
"To je afera Snimak, i treba da se unaprijede izborni zakoni, da se zatvaraju te rupe koje su osnov za optužbe da su izbori pokradeni", rekao je on.
Uvesti koordinaciju na ministarskom nivou
"Recimo, prilikom otvaranja i zatvaranja poglavlja koje se odnosi na nauku i istraživanje, CG je sama predložila obavezu da od 2015. poveća izdvajanje za nauku. Za Sanju Vlahović odličan rezultat, ali da li je za (Radoja) Žugića odličan, to ne znam. Pitanje je da li je on znao kad je CG sama predložila to kao obavezu"
Drobnič je kazao da je proširenje EU politika koja još djeluje, ali da se mora shvatiti da je Unija toliko zaokupljena sa teškim ekonomskim problemima, da se ne može i ne želi baviti nekim problemima proširenja.
"Zbog toga ne bih govorio o zamoru od proširenja, ali bih govorio o zabrinutosti da se kroz nove članice uvoze problemi", saopštio je Drobnič.
Drobnič je ocijenio da uspostavljene radne grupe zadovoljavajuće obavljaju zadatke na sadašnjem stepenu procesa.
On je ocijenio i da skrinizi dobro napreduju i da su se radne grupe za to dobro pripremile.
"Kad pričamo sa kolegama u Briselu, pošto znaju da je državna administracija ipak mala i da je to ozbiljan zadatak, važi ocjena da je tu državna uprava jako dobro obavila svoj zadatak", istakao je on.
Drobnič je saopštio i najvažnije zadatke za ovu godinu, navodeći da, na osnovu skrininga, treba izvršiti analizu posljedica EU integracija na sva područja djelovanja društva.
Prema njegovim riječima, za svako poglavlje već poslije skrininga trebalo bi napraviti plan šta su glavni problemi sa kojima će se država susresti.
On je kao primjer naveo potencijalnu namjeru Crne Gore da zaštiti vranac kao autohtonu sortu.
"To bi trebalo nakon skriniga, čak bi i za vrijeme bilo skrininga bilo dobro da Crna Gora najavi namjeru da u toku pregovora pokušava da zaštiiti vranac kao autohtonu sortu".
Drobnič je kazao da je unutar Vlade potrebno uvesti koordinaciju na ministarskom nivou, koja bi spriječila da se svako poglavlje posmatra odvojeno od ostalih, jer to, objasnio je, može dovesti Vladu u jako teške situacije.
"Recimo, prilikom otvaranja i zatvaranja poglavlja koje se odnosi na nauku i istraživanje, Crna Gora je sama predložila obavezu da od 2015. poveća izdvajanje za nauku. Za Sanju Vlahović odličan rezultat, ali da li je za (Radoja) Žugića odličan, to ne znam. Pitanje je da li je on znao kad je Crna Gora sama predložila to kao obavezu", rekao je on.
To, kako je naveo Drobnič, sad stoji kao obaveza Crne Gore, kao rezultat pregovora.
"Taj slučaj može biti primjer kako treba biti mudar da EU ne nameće crnogorskoj Vladi neke zahtjeve koji nijesu opravdani i tu crnogorska Vlada treba dobro da se pripremi za pregovore, da argumentuje zašto to nije potrebno, ne da jednostavno prihvata to što će neka država članica EU da kaže", rekao je on.
Drobnič je poručio da treba voditi računa o javnom dugu i budžetskom deficitu.
Rukovodilac projekta, profesor Gordana Đurović, predstavila do sada ostvarene rezultate. Održana je i simulacija Neformalnog sastanka Evropskog savjeta.
Galerija
( Mina )