U Vladi ne štede, ponovo raste deficit i zaduživanje

Drugi rebalans državnog budžeta za svega šest mjeseci pokazao je da skoro ništa od onoga što je bilo planirano u “godini štednje i stabilizacije” nije ostvareno jer je došlo do drastičnog pada prihoda od akciza, tekući izdaci nijesu zadržani na prethodnom nivou već su povećani, broj zaposlenih u javnoj upravi nije smanjen već značajno uvećan, deficit je porastao sa prvobitno planiranih 114 miliona na 142, a potreba za zaduživanjima nije prvobitno planiranih 295 miliona već 739 miliona.

Centralna banka je nedavno upozorila Vlade du su državne finansije neodržive i da mora striktno poštovati mjere štednje.

Prema novom rebalansu budžeta, kojeg je Vlada juče usvojila i poslala Skupštini, pad prihoda od akciza u ovoj godini, zbog organizovanog šverca cigareta, iznosiće 14 miliona eura. Zbog toga je izmijenjen akcizni kalendar koji predviđa smanjenje akciza po paklici za 20 do 30 centi u septembru i odustajanje od planiranog novog povećanja akciza na cigarete u januaru naredne godine. Akciza na gazirana pića biće smanjena za 10 centi po litru.

Tekući izdaci budžeta povećani su sa planiranih 752 miliona eura na 779 miliona, taj rast iznosi 27 miliona eura ili 3,6 odsto. Do rasta je najviše došlo zbog povećanja broja zaposlenih u državnoj upravi u proteklih pola godine, jer je iznos za bruto zarade povećan sa 438 na 461 milion eura, odnosno za 23 miliona ili za 5,2 odsto. Sami iznos zarade nije rastao.

Iako prosvjetarima plate nijesu povećavane u posljednjih šest mjeseci, rebalansom je iznos za bruto zarade u predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju povećan sa 114,4 na 127,8 miliona eura, odnosno za 13,4 miliona ili za 11,7 odsto. To pokazuje da je došlo do drastičnog povećanja zaposlenih u ovom resoru. Povećan je i budžet Ministarstvu unutrašnjih poslova za 5,7 miliona, od čega se tri miliona odnose na rast zarada, kao i za manje sume u još nekoliko resora.

Iznos potreba za zaduženjem države u prvom tekstu budžeta bio je predviđen na iznos od 295 miliona, zatim je prvim rebalansom povećan na 450 miliona, a ovim novim na 739 miliona eura. Od ovih zaduženja se djelimično vraćaju raniji dugovi, uz obrazloženje da se sada jeftinije zadužiti, ali iznos novih zaduženja raste brže od iznosa dugova koji se vraćaju. Zaduženje je u odnosu na prvi iznos povećano za 444 miliona, dok je iznos otplate dugova povećan za 361 milion, odnosno sa 181 na 542 miliona.

Ministar finansija Darko Radunović kazao je juče da su rebalansom budžeta povećani troškovi za zdravstvo za 25 miliona eura, od čega se 16,6 miliona odnosi na dugove Fonda za zdravstvo. On je naveo da je u cilju unapređenja zdravstvenog sektora u Crnoj Gori zatražena tehnička pomoć od Svjetske banke i MMF-a, kako bi se pored unapređenja kvaliteta zdravstvene zaštite racionalizovali i troškovi u tom segmentu.

Radunović je priznao da je bila greška povećati akcize na duvanske proizvode tri puta u 2017. godini, što je stvorilo pad legalnog prometa cigareta za 40 odsto i pad državnih prihoda od njih za 30 odsto. On je najavio da će mjeru smanjenja akciza pratiti veće kontrole kako bi se eliminisali distributivni centri nelegalnih duvanskih proizvoda i njena prodaja na uličnom tržištu. Ministar očekuje da će sve to smanjiti crno tržište i zaustaviti pad državnih prihoda od akciza.

On je kazao i da Vlada razmišlja da od 1. januara naredne godine smanji opterećenja na zarade, ali samo ako analize pokažu da to može dovesti do rasta zaposlenosti, odnosno povećanja broja zaposlenih za koje se plaćaju porezi i doprinosi.

Sada na svaki euro neto zarade poslodavac plaća još oko 70 centi za razne dažbine.

Na pitanje da li će zbog smanjenja dažbina biti povećana minimalna zarada, koja je sada na najnižem nivou u regionu 193 eura i o čemu još traju pregovori na radnoj grupi Socijalnog savjeta, Radunović je kazao da bi njemu bilo prihvatljivo povećanje minimalne zarade ali da se to analizira.

Izbori prošli, obećavaju smanjenje broja zaposlenih

Ministarka državne uprave Suzana Pribilović kazala je da je Vlada zamrznula nova zapošljavanja na neodređeno u javnoj upravi, a istovremeno svi ugovori na određeno i drugi ugovori o angažmanu radnika neće biti produžavani nakon njihovog isteka osim u slučajevima prijeke potrebe.

Ona je kazala da sada u državnoj upravi radi 39.306 zaposlenih, a još 12.174 u lokalnim samoupravama. Ukupno u Crnoj Gori ima oko 175 hiljada zaposlenih.

Sve jedinice javne uprave biće, kako je najavila, u obavezi da usklade svoje akte o sistematizaciji sa stvarnim potrebama za zaposlenima, odnosno za 10 do 30 odsto u odnosu na važeće.

Na pitanje “Vijesti” zašto se sada nakon završetka predsjedničkih i lokalnih izbora krenulo u smanjenje broja zaposlenih u javnoj upravi, s obzirom na optužbe za partijska predizborna zapošljavanja, ministarka Pribilović je kazala da se plan optimizacije javne uprave priprema od formiranja ovog ministarstva u saradnji sa Evropskom komisijom i da početak njegove primjene nema veze za održavanjem izbora. Vuksanović ostao bez Aerodroma, Beratoviću mjesto u Odboru direktora

Vlada nije produžila mandat predsjedniku Odbora direktora Aerodroma Crne Gore (ACG) Božidaru Vuksanoviću koji je, utvrdila je Agencija za sprečavanje korupcije, kršio zakon i javni podredio privatnom interesu.

Izvršna vlast je predložila savjetnika predsjednika Vlade za strane investicije Vladimira Beratovića za novog člana Odbora direktora ACG, a mogući je predsjednik.

Agencija je 21. juna utvrdila da Vuksanović nije poštovao Zakon o sprečavanju korupcije jer je lani (jul, avgust, septembar) istovremeno primao direktorsku platu u Upravi za inspekcijske poslove (1.245 eura mjesečno) i naknadu za članstvo u Odboru direktora ACG. Upozoreno je i da je glasao za sebe i izmjene statuta da bi se profesionalizovala funkcija predsjednika koju obavlja. Vuksanović je izjavio da je novac vratio državnom budžetu.

Vlada je predložila i da se produži mandat ostalim članovima Odbora ACG - Zdravku Mitroviću, Vlastimiru Ristiću, Dragoljubu Bulatoviću i Dževatu Redžematoviću.

Odbor direktora državnog preduzeća treba da izabere predsjednika.

U igri za to mjesto do skoro je bio funkcioner DPS-a, direktor podgoričkog Vodovoda Vladan Vučelić, što više nije opcija. Iv.G.

Ili sjednica ili Vlada prinudno preuzima Budvu

Vlada je na prijedlog ministarstva javne uprave juče upozorila Opštinu Budva da održi sjednicu Skupštine opštine u narednih 15 dana ili će u tu lokalnu samoupravu biti uvedena vladina prinudna uprava.

Skupština opštine Budva u blokadi je već više od šest mjeseci jer je bivši odbornik Demokratskog fronta Stevan Džaković napustio vladajuću koaliciju, koja više nema većinu za donošenje odluka.

Sadašnja opštinska Vlast - DF, Demokrate, SNP, URA i SDP traže skraćenje mandata i nove izbore, dok opozicija DPS, SD i Crnogorska, uz pomoć Džakovića, traže drugi način da preuzmu vlast. Prinudna uprava znači da Vlada raspušta lokalnu skupštinu i gradonačelnika i imenuje tim povjerenika koji preuzimaju upravljanje Opštinom, a predsjednik države raspisuje nove lokalne izbore.

( Goran Kapor, Marija Mirjačić )