Sukob ruskih oligarha: Vekseljberg će tužiti Deripasku?

Ruski milijarder Viktor Vekseljber dao je ostavku na mjesto predsjedavajućeg upravnog odbora Rusala, najvećeg svjetskog proizvođača aluminijuma, rekavši da je ta zadužena kompanija u dubokoj krizi nakon dugotrajne borbe sa rivalskim oligarhom Olegom Deripaskom.

Agencija Rojters navodi da će Vekseljbergov odlazak produbiti jaz sa najvećim dioničarem kompanije, Deripaskom, koji je nastojao da ruski metalski i rudarskih biznis izdigne na globalni nivo spajanjem Rusala sa Noriljskim niklom, najvećim svjetskim proizvođačem nikla i paladijuma.

Vekseljberg bi sada mogao sudski osporiti Deripaskinu strategiju zadržavanja udjela u Noriljskom, čija bi prodaja gotovo izbrisala teret duga kompanije od 11 milijardi dolara i omogućila joj da traži druge šanse za spajanje.

Deripaska je uzvratio, optužujući Vekseljberga da nije ispunio ulogu predsjedavajućeg jer godinu nije prisustvao sastancima odbora.

„Žao mi je što moram reći da je Rusal u dubokoj krizi, izazvanoj akcijama menadžmenta,“ rekao je Vekseljberg, koji je prema „Forbsovoj“ listi osmi najbogatiji Rus, „težak“ 12,4 milijarde dolara.

Deripaska je uzvratio, optužujući Vekseljberga da nije ispunio ulogu predsjedavajućeg jer godinu nije prisustvao sastancima odbora.

„U tom smislu, odluka gospodina Vekseljberga da podnese ostavku kao predsjedavajući odbora preduhitrila je očekivano razmatranje tog pitanja od strane odbora“, stoji u saopštenju Rusala.

Deripaska je kasnije rekao novinarima da će odbor Rusala na sastanku u petak za novog predsjedavajućeg izabrati jednog od nezavisnih direktora, među kojima je Anatolij Tihonov, prvi zamjenik predsjedavajućeg ruske državne razvojne banke VEB, prenio je Rojters.

Trgovina akcijama Rusala je suspendovana nakon što je njihova vrijednost juče opala za 1,3 odsto ne berzi u Hong Kongu.

Propao plan o spajanju

Deripaska(44), diplomirani fizičar, koji je izašao kao pobjednik iz ruskih alumijumskih ratova 1990-ih, kupio je 2008. četvrtinu udjela u Noriljskom za 14 milijadi dolara ali se taj ugovor, finansiran pozajmljenim sredstvima, brzo ispostavio kao loš nakon izbijanja globalne krize.

Rusal je bio primoran da restukturira dug, što je uništilo Deripaskin san o spajanju kompanija. Međutim, on je blokirao pozive partnera – Vekseljberga i milijardera političara Mihaila Prohorova – da proda udio Noriljskom.

Iako bi mu ponuda Noriljskog od 13 milijardi dolara u decembru 2010. omogućila da se izvuče sa relativno malim gubitkom, Deripaska je rekao ne, optuživši Noriljski za „veliku korporativnu ucjenu”.

„Ovo će pojačati sukob,“ rekao je Robert Mance, analitičar moskovske brokerske kuće Otkritie.

„Iako je većina nesporazuma...dobro poznata, ostavka Vekseljberga pokazuje koliko su on i Deripaska daleko u upravljanju kompanijom.

Ego oligarha

Rojters piše da je spor komplikovan i zbog velikog ega ruskih oligarha, pri čemu glavni igrači – uključujući glavnog dioničara Noriljskog Vladimira Potanjina – imaju dugotrajnu istoriju često problematičnih odnosa.

Deripaska je htio da osigura stratešku riječ u Noriljskom ali ga je Potanjin nadmudrio u borbi za kontrolu nad rudarskom kompanijom vrijednom 38 milijardi dolara.

Ruski rudarski sektor je veoma politizovan, a Vekseljbergova ostavka uslijedila je nakon pobjede premijera Vladimira Putina na predsjedničkim izborima, na kojima je Prohorov, koji je prvi put učestvovao igrajući na liberalnu kartu, zauzeo treće mjesto iako su neki njegovu kandidaturu doživjeli kao stvaranje iluzije demokratije, što je išlo Putinu naruku.

Različite pozicije

Deripaska je izjavio da i dalje „pozitivno gleda na investiranje u Noriljski i da u Rusalu nije raspravljano o mogućoj prodaji udjela od prošle jeseni.

Izvori bliski Vekseljbergu su rekli da je isključena mogućnost prodaje udjela od 15,8 odsto u Rusalu, koji posjeduje zajedno sa partnerima.

Deripaska je kazao da on prema ugovoru ima pravo prve kupovine.

„Ako hoće da prodaju, razgovaraćemo,“ rekao je Deripaska, dodavši da je juče razgovarao sa Vekseljbergom te da njih dvojica imaju „različite poglede i različite pozicije.“

Na pitanje da li bi Vekseljberg mogao prodati udio u Rusalu nekom drugom, Deripaska je rekao novinarima: „U teoriji je moguće, ali u praksi nije.“

Jedan izvor blitak Vekseljbergovom taboru je rekao da imaju „samo jedan izlaz – da tuže Deripasku“.

Dok Vekseljbergova ostavka učvršćuje kontrolu Deripaske kao izvršnog direktora Rusala, pred tom kompanijom je borba da otplati dug. Tržišna vrijednost Rusala se procjenjuje na oko 12 milijardi dolara.

Deripaska preko svoje En plus grupe posjeduje 47,4 odsto Rusala i ima ukupnu stratešku kontrolu. Prema posljednjoj listi bogataša časopisa „Forbs“, Deripaskino bogastvo se skoro prepolovilao tokom posljednje godine na 8,8 milijardi dolara.

„Rusal je dobra kompanija“

Ogromni apetit za rizikom, nemilosrdni konkurentni instinkti i politički razum omogućili su tajkunima ruske metalske industrije da izaberu najbolje meso sa leša sovjetske planske ekonomije.

Sada pohlepa, agresija i upornost, koji su tako dobro služili oligarhe u prošlosti, stvaraju blokadu pogubnu za bogatstvo, piše Rojters. „Rusal je dobra kompanija ali (ekonomski) ciklus nije tako jednostavan,“ rekao je Deripaska na konferenciji za novinare.

„Predstojeći događaji će uticati na cijenu aluminijuma. Ne bih nikome savjetovao da prodaje. Trebalo bi čekati da se ponovo uspostavi ravnoteža na azijskom i evropskom tržištu.“

Kompanija CEAC, kćerka firma Deripaskine EN plus grupe, 2005. godine je privatizovala Kombinat aluminijuma i Rudnike boksita, da bi poravnjanjem iz 2009. godine Vlada preuzela dio dugova a dobila polovinu akcija koje je ranije prodala Deripaski. Vlada i CEAC sada u KAP-u i Rudnicima dijele većinski paket akcija i upravljanje tim kompanijama.

Galerija

( Angelina Šofranac )