Džabe studije za kadar koji fali
Izuzetak bi mogli da budu svršeni srednjoškolci sa najboljim uspjehom kojima bi se mogao omogućiti upis na željeni studijski program
Prilikom odluke o broju studenata koji će se školovati o trošku države, Vlada će ubuduće voditi računa o potrebama tržišta rada.
Predlogom upisne politike na Univerzitet Crne Gore (UCG) predviđeno je povećanje broja budžetskih studenata na studijskim programima kojih nedostaje na tržištu rada, ali i smanjenje suficitarnih.
“Izuzetak bi mogli da budu svršeni srednjoškolci sa najboljim uspjehom kojima bi se mogao omogućiti upis na željeni studijski program i sticanje statusa budžetskog studenta, bez obzira na trenutno stanje na tržištu rada...”, piše u Predlogu.
Ovakvo rješenje znatno se razlikuje od dosadašnje prakse, po kojoj je Upravni odbor UCG predlagao, a Vlada uz neznatne izmjene donosila odluku o broju budžetskih studenata...
Najveća tražnja za visokoobrazovnim kadrom bila je iz oblasti vaspitanja i obrazovanja (1.862 ili 27,76 odsto)
U dokumentu se navodi da UCG ima najveću odgovornost za upravljanje upisnom politikom, koja bi trebalo da se “fokusira na ono što je najbolje za studenta u datom trenutku i da opbezbijedi uslove za postizanje najboljih mogućih... ishoda učenja”.
U Predlogu se navodi da je prošle godine oglašeno 6.707 slobodnih radnih mjesta, gotovo za trećinu manje nego 2008. godine.
Najveća tražnja za visokoobrazovnim kadrom bila je iz oblasti vaspitanja i obrazovanja (1.862 ili 27,76 odsto) i, suprotno rasprostranjenom mišljenju, ekonomije, prava i administracije (1.716 ili 25,59 odsto).
Tražnja za ekonomistima i pravnicima ipak je opala u odnosu na 2007/8. godinu, kada je iznosila gotovo trećinu od ukupnog broja oglašenih radnih mjesta.
“U 2011. godini bilježi se najveća tražnja za diplomiranim ekonomistima (694 ili 10,33 odsto), diplomiranim pravnicima (693 ili 10,33 odsto), profesorima razredne nastave (420 ili 6,26 procenata), profesorima engleskog jezika (266 ili 3,96 odsto), inženjerima građevinarstva (191 ili 2,85) i profesorima matematike (149 ili 2,22 odsto)”, piše u Predlogu.
Ponuda prevazilazi tražnju
U 2011. godini bila je i najveća ponuda pravnika i ekonomista na tržištu rada, ali je i najviše diplomaca zaposleno sa tih fakulteta.
“Najveća je bila ponuda diplomiranih pravnika (847 ili 8,89 odsto), ekonomista (776 ili 8,14 odsto), bečelor ekonomije (636 ili 6,67 odsto), specijalista prava (307 ili 3,32 odsto), profesora engleskog jezika (305 ili 3,2 odsto)...
Ponuda visokoobrazovnog kadra je za oko 42 procenta bila veća od tražnje
Istovremeno, najveći stepen zapošljivosti u 2011. godini imao je visokoobrazovni kadar sa kvalifikacijom diplomiranog pravnika (357 ili 9,77 odsto), ekonomiste (354 ili 9,69), bečelor ekonomije (209 ili 5,72 odsto), profesor razredne nastave (177 ili 4,84 odsto), doktora medicine (90 ili 2,46), profesora srpsko-hrvatskog jezika (89 ili 2,43 odsto) i diplomiranih inžinjera građevinarstva (77 ili 2,11 odsto)”, piše u Predlogu.
Ponuda visokoobrazovnog kadra je za oko 42 procenta bila veća od tražnje, odnosno Zavodu za zapošljavanje bila su prijavljena 2.832 diplomaca više nego što je oglašeno slobodnih radnih mjesta.
Konstatuje se da kod većine zanimanja ponuda prevazilazi tražnju.
Sličan trend zabilježen je i 2010. godine, a samo dvije godine ranije ponuda je bila znatno manja od tražnje.
“U 2007. ponuda je bila manja od tražnje za 1.914, ili 22,03 odsto, a u 2008. za 2.469, ili 25,26 odsto”, piše u Predlogu.
Univerzitet duplirao broj diplomaca
Za samo četiri studijske godine - od 2005/6 do 2009/10, broj diplomiranih studenata povećao se za čak 96 procenata, a u istom periodu Univerzitet bilježi povećanje ukupnog broja studenata za 64 odsto.
Navodi se da je Univerzitet 2009/1.0 imao oko 22.000 studenata. “U Predlogu se navodi da ponuda visokoobrazovnog kadra pokazuje trend znatnog rasta. To je, dobrim dijelom posljedica povećanog broja studenata”, piše u Predlogu.
Konstatuje se da je zabilježeno povećanje od čak 130 procenata studenata prijavljenih Zavodu za zapošljavanje, a očekuje se da će broj i dalje rasti. Navodi se da godišnje diplomira 4.000 studenata, od čega oko 1.500 van Crne Gore.
( Slavko Radulović )