Uganda: Djecu sa "sindromom kljucanja" vezuju za stabla

Smrtonosno je i nemoguće ga je kontrolisati. I pri tom ubija djecu širom sjeverne Ugande i Južnog Sudana.

Međutim, ovo nije priča o Džozefu Koniju i Božjoj vojsci otpora koja, uprkos iznenadnoj popularnosti u svijetu, nije ozbiljnije aktivna u Ugandi već nekih šest godina.

Ovo je priča o jednoj misterioznoj bolesti sa kojom se dopisnik BBC-ja Endrju Harding prvi put susreo 2003.

Dobila je ime 'bolest kljucanja ili klimanja glavom' i Harding je bio šokiran saznanjem da gotovo deceniju od kako je otkrivena gotovo nikakav napredak nije ostvaren u njenoj prevenciji, dijagnostifikovanju i liječenju.

Uzrok nepoznat, posljedica - smrt

Bolest klimanja glavom isključivo pogađa djecu i izaziva simptome slične epilepsiji, ali sa mnogo težim mentalnim i fizičkim posljedicama. Uzrok nije poznat, ali jeste ishod - smrt. Vjeruje se da od ove bolesti pati više hiljada djece.

Skot Dauel – američki ljekar sa kojim je dopisnik BBC-ja sarađivao u Aziji kada je bio uključen u globalnu borbu protiv ptičijeg gripa – sada pomaže vlastima Ugande u borbi protiv bolesti klimanja glavom.

„Frustrira me to što ne znam njen uzrok. Nadao sam se brzom odgovoru kada sam prvi put počeo da proučavam bolest 2009,“ kazao je Dauel iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) u Atlanti, SAD.

CDC je prvobitno sumnjao da je možda u pitanju neka vrsta psihogenetske epizode - poput masovne histerije

Umjesto toga, poput nekoliko drugih neuroloških poremećaja, sindrom klimanja glavom ostaje potpuna misterija.

Da li je spoljni svijet sporo reagovao?

CDC je prvobitno sumnjao da je možda u pitanju neka vrsta psihogenetske epizode - poput masovne histerije. Međutim, skeneri moždanih ćelija brzo su potvrdili da se radi o bolesti koja izaziva umjerenu atrofiju moždanog tkiva.

Da li je spoljni svijet sporo reagovao? Da li je pošteno pretpostaviti da bi više pažnje bilo posvećeno bolesti koja toliko brutalno kosi djecu da je ona otkrivena u Evropi, zapitao se Harding.

Svjetska zdravstvena organizacija, UNICEF i Ministarstvo zdravlja Ugande tijesno sarađuju, ali je jedan zvaničnik sa sjevera Ugande, Vilijem Ojet, zabrinut „da se broj oboljelih povećava“.

Dauel, kako kaže, ne može da govori o onome što se desilo prije 2009, ali insistira da je bolest klimanja glavom sada visoko na listi od oko pet-šest misterioznih bolesti koje proučava CDC.

Za razliku od ptičijeg gripa, ova bolest se ne prenosi sa osobe na osobu

„Zaista bismo željeli da otkrijemo uzrok... pošto ima veliki uticaj na javno zdravlje. To je od ogromnog značaja za djecu i porodice oboljelih“, rekao je Dauel.

„Bolest je takođe interesantna sa naučnog stanovišta – činjenica da ne možemo da je shvatimo. I treće, nekako smo navučeni. Radimo sa ovim ljudima već nekoliko godina i zaista smo posvećeni njihovim zajednicama“.

Više hiljada zaražena djece?

CDC je potvrdio 194 slučaja, ali je dobio vjerodostojne izvještaje o „više hiljada“ zaražene djece.

Za razliku od ptičijeg gripa, ova bolest se ne prenosi sa osobe na osobu pa „nemamo osjećaj da će ona biti prijetnja po ostatak svijeta na način na koji je to bio slučaj sa ptičijim gripom“, rekao je Dauel.

„Imamo sredstva koja su nam potrebna za istraživanje“, naglasio je. Međutim, kada je riječ o pružanju pomoći zajednicama u kojima je zabilježena bolest Dauel je manje optimističan. „Zaražena sela... sada očekuje budućnost sa velikim brojem oboljele djece, uz sve prateće troškove za njihove porodice i zajednicu. Za taj dio, jasno, ne postoji gfinansijska podrška“.

Bolesnu djecu vezuju za stabla

Prvobitni neuspjeh vlade da opredijeli sredstva za suzbijanje ovakve prijetnje doveo je u pitanje njenu kompetentnost i posvećenost rješavanju krize.

Stoga je Hon Beatris Anjvar, poslanica iz okruga Kitgum, odlučila da preuzme stvar u svoje ruke: odvela je određen broj djece iz svog okruga u državnu bolnicu Mulago u Kampali, glavnom gradu. Kružile su priče da je policija pokušala da spriječi autobus da napusti Kitgumu zbog straha da će Anjvar sa djecom paradirati ispred parlametna.

„Smatram da je to bilo neophodno kako bismo primorali naše lidere na akciju“, rekla je Anjvar.

Predsjednik je posjetio oboljelu djecu u bolnici i obećao veću podršku vlade

A upravo to je uradila donijevši bolest na naša vrata, ocijenila je Džeki Budesta Batanda za „Forin polisi“.

Ovaj problem se više ne može ignorisati. Predsjednik je kasnije posjetio oboljelu djecu u bolnici i obećao veću podršku vlade. U duhu Međunarodnog dana žena, aktivistkinje u Ugandi su se 8. marta vezale za stabla u znak solidarnosti sa majkama čija su djeca oboljela. Roditelji su često primorani da vežu svoju djecu za stabla kako bi ih zaštitili da ne padnu ili negdje odlutaju. Ozbiljnost ovog problema adekvatno je opisala aktivistkinja za prava žena Žaklin Asimve:

„Nije prihvatljivo da ijedan roditelj pomisli da je jedina preostala opcija da spasu svoje dijete to da ga vežu za drveće kada postoje vlade koje imaju mandat da obezbijede svojim građanima da uživaju pravo na dobro zdravlje i pristup ljekarskoj pažnji koliko god i kada god je to neophodno“.

Galerija

( Miloš Rudović )