Bivša viceguvernerka traži 30.000 eura od Žugića i CBCG

Doskorašnja viceguvernerka za kontrolu bankarskog sistema Irena Radović tužbom za mobing i diskriminaciju protiv Centralne banke (CBCG) i guvernera Radoja Žugića traži da joj solidarno isplate 30.000 eura zbog povrede dostojanstva, ugleda, ličnog i profesionalnog integriteta. Uz to, Radovićeva traži da sud kao nezakonite proglasi sve odluke Žugića kojima je nadležnosti koje je imala Radovićeva prenio na sebe.

U izjašnjenju na tužbu Radovićeve CBCG i Žugić predlažu da sud donese presudu kojom se odbijaju svi tužbeni zahtjevi i da su svi navodi iz tužbe isključivo “subjektivan doživljaj Radovićeve o njenom radnom ambijentu i odnosu tuženih prema njoj kao zaposlenom i kolegi”.

“Vijesti” imaju uvid u kompletnu dokumentaciju (tužbu Radovićeve i odgovor CBCG i Žugića na tužbu) koja je dostavljena podgoričkom Osnovnom sudu. Radovićeva je iznijela teške optužbe na račun poslodavca i guvernera, a u odgovoru na tužbu se nalaze teške optužbe na račun bivše viceguvernerke.

Skupština je Radovićevu u četvrtak smijenila sa pozicije viceguvernera i to je urađeno na predlog Savjeta CBCG koji je jednoglasno prihvatio inicijativu Žugića da se ona smijeni. Na predlog Žugića je u martu prošle godine izabrana na tu poziciju.

U tužbi je Radovićeva istakla da je pokretanju postupka za zaštitu od mobinga prethodilo kontinuirano i učestalo diskriminatorsko ponašanje Žugića u dužem vremenskom periodu u procesu rukovođenja CBCG, te da je time izvršio mobing nad njom. Ona navodi da joj je Žugić nezakonito oduzeo nadležnosti viceguvernera i da joj je krajem decembra prošle godine dodijelio poslove organizovanja Sektora za kontrolu pružanja finansijskih usluga,a da je već zakonom bilo definisano da taj posao radi Sektor za kontrolu banaka. Dalje tvrdi da je Žugić poslove u sektoru za kontrolu banaka prenio na viceguvernera Nikolu Fabrisa, iako je po zakonu i satatutu ona bila jedina nadležna da organizuje posao koji je vezan za kontrolu banaka.

U tužbi piše da je bila pokrenuta i medijacija unutar CBCG-a, gdje je uz posredovanje Fabrisa i izvršnog direktora Radojice Luburića postignut dogovor krajem prošle godine da ona i Žugić u 2018. godinu uđe sa normalizacijom odnosa, ali da je već u januaru Žugić donio nove odluke kojima su joj dodatno umanjene nadležnosti. Radovićeva u tužbi navodi da je postepeno umanjivan broj zaposlenih koji su u njenoj ingerenciji i obim posla, što je nedvosmislena diskriminacija u odnosu na druga dva viceguvernera. Objašnjava da je na 12.03 imala nula zaduženja i jednu savjetnicu, a da je stupanjem na poziciju viceguvernera imala 50 zaposlenih.

U izjašnjenju na tužbu piše da je zakonom Žugiću dozvoljeno da pojedine poslove iz svoje nadležnosti može da prenese na viceguvernere i da je na osnovu toga jasno da je to njegovo pravo koje može, a ne mora da iskoristi, jer je jedini odgovoran za obavljanje poslova iz svoje nadležnosti, shodno Ustavu. Kako se dodaje, odluka Žugića da joj ne prenese pojedine poslove iz svoje nadležnosti ne predstavlja mobing, već za ostvarivanje zakonskog prava guvernera.

Sklanjali su me sa fotografija na sajtu CBCG. Žugić nudio svoj kabinet

Radovićeva je istakla da je diskriminisana u odnosu na dva druga viceguvernera po osnovu uslova rada i da joj je svjesno narušavano zdravstveno stanje. Kako je objasnila boluje od astme, te da ne može da boravi u prostorijama zahvaćenim vlagom i prašinom koji ugrožavaju njeno zdravlje. Tvrdi da je ostala uskraćena za novac za sređivanje soljnih zidova prostorija u kojima je boravila, dok su Fabrisu i trećem viceguverneru Miodragu Radonjiću renovirali prostorije.

U odgovoru na tužbu piše da je najviše novca upravo potrošeno na renoviranje njenih kancelarija, te da joj je zbog istrajavanja na zahtjevu za dodatnom adaptacijom Žugić “na jednom kolegijumu ponudio svoj kabinet u razmjenu za njen, što tužilja nije prihvatila iz samo sebi poznatih razloga”. Radovićeva je u tužbi navela da su je Žugić i direktorica ljudskih resursa i protokola Ana Šćepanović ponižavali i time što je prilikom važnih sastanaka bila degradrana zbog mjesta za stolom gdje je sjedjela, kao i da se išlo daleko toliko da se eliminisala sa svih fotografija na sajtu CBCG prilikom saopštenja sa rijetkih sastanaka na kojima je bila prisutna.

“Tužilja sebe smatra žrtvom mobinga i zbog toga što joj angažovani fotograf nije dovoljno mjesta u kadru posvetio. Smatramo isključivo subjektivnim navode. Nijesmo davali instrukcije fotografu koga i kako da slika, niti drugotuženi (Žugić) utiče na to koje će se slike postaviti na sajt na kome je dostupna fotografija sa biografijom tužiteljke u krupnom kadru”, piše u izjašnjenju CBCG na tužbu.

CBCG: Žugić nije odao tajni podatak

CBCG je povodom teksta “Smijenili viceguvernerku, i ona i guverner odali tajne podatke” koji je objavljen juče u “Vijestima” saopštila da su neutemeljene i netačne tvrdnje da je Žugić u obraćanju parlamentu povodom predloga Savjeta o razrješenju Radovićeve odao tajni podatak.

“Slučaj Adiko banke koji je prošle godine bio predmet istražnih radnji od strane Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) poznat je javnosti, te u raspravi u parlamentu ništa novo nije učinjeno dostupnim. Podsjećamo da su u maju prošle godine brojni mediji, a među njima i ND “Vijesti” prenijeli informaciju o izviđaju koji je pokrenulo SDT povodom sumnji da su službenici ove banke zloupotrijebili položaj i prevarom omogućili da pojedina lica dobiju kredite”, kazali su u CBCG.

Kako su dodali, u izostanku reakcije Radovićeve, a u cilju očuvanja stabilnosti bankarskog sistema, Žugić je zatražio da se sa aspekta nadležnosti CBCG preispita postupanje Adiko banke u konkretnom slučaju.

“Kroz redovnu aktivnost CBCG ukazano je na potrebu preduzimanja mjera kako bi se spriječili eventualni slučajevi zloupotreba u budućnosti. Adiko banka je nakon toga preduzela mjere u pravcu otklanjanja nedostatka i unaprijedila procese i procedure upravljanja rizicima”, kazali su u CBCG.

( Goran Kapor, Marija Mirjačić )