U Parlamentu ima samo 11 poslanica. Žene se moraju više uključiti
Izborne liste za lokalne izbore u Herceg Novom i Tivtu pokazuju da počinju da duvaju neki 'drugi vjetrovi', kaže Vlahović
Političke partije treba da prilagode sopstvena pravila i da njih i postojeći zakonski okvir dosljedno sprovode, kako bi žene imale šansu da učestvuju u radu crnogorskog i opštinskih parlamenata, smatra Branka Vlahović iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava.
Uvođenje kvota od 30 odsto žena na izbornim listama, kako navodi, nije revolucionarni uspjeh niti će on napraviti nagli preokret, ali smatra da taj korak stvara mogućnost da žene daju veći doprinos i snažnije utiču na donošenje političkih odluka.
„Izborne liste za lokalne izbore u Herceg Novom i Tivtu pokazuju da počinju da duvaju neki 'drugi vjetrovi', odnosno da su skoro potpuno ispoštovane obaveze od 30 odsto, pa i više žena na izbornim listama. Šta će ovo značiti na kraju, vidjećemo, ali je evidentan napredak“, kazala je Vlahović agenciji MINA.
Prema njenim riječima, gledano iz ugla statističkih pokazatelja kao i svakodnevne prakse, stanje nije zadovoljavajuće, ali je znatno promijenjeno u odnosu na „ne tako daleku prošlost“.
Vlahović, iz Odsjeka za rodnu ravnopravnost pri Ministarstvu, podsjeća na podatke Zavoda za statistiku sa posljednjeg popisa, prema kojima su u Crnoj Gori od 620 hiljada stanovnika njih 313 hiljada ili 50,61 odsto žene.
Jedna ministarka
Ona navodi da je među 17 ministara samo jedna žena, dok je evidentan porast učešća žena na mjestima pomoćnica ministara.
“U Skupštini je od 81 poslanika 11 žena, odnosno 13,5 odsto, što je najveći broj u poslednjih deset godina, mada na funkcijama predsjednika i potpredsjenika Skupštine, nema žena”, rekla je Vlahović.
Slično je i u vodećim pozicijama organa uprave i javnih ustanova.
Ona upozorava da su brojne činjenice koje ugrožavaju položaj žena u Crnoj Gori.“Mali je broj žena na čelnim pozicijama, čak i u slučajevima kada su one zaposlene u daleko većem broju, i do 70 odsto, što je recimo slučaj u oblasti prosvjete ili zdravstva. Na primjer, u predškolskim ustanovama su najčešće direktorice žene, da bi se taj broj odmah smanjio u osnovnom obrazovanju, još više u srednjem, a najviše na pozicijama upravljanja u visokoškolskim ustanovama”, kazala je Vlahović.
Prema njenim riječima, neadekvatna je i zastupljenost žena u zvaničnim delegacijama na državnom i lokalnom nivou.
“One su uglavnom na pozicijama na kojima djeluju iz drugog plana, u sektorima obrazovanja, rada i socijale, dakle i društvene kao i porodične brige, ali im čelne pozicije nijesu dostupne”, rekla je Vlahović.
Ona upozorava da su brojne činjenice koje ugrožavaju položaj žena u Crnoj Gori.
Galerija
( MINA )