Vujanović prvak pomilovanja

Crna Gora je u vrhu zemalja, članica Savjeta Evrope, gdje se pomilovanja djele kapom i šakom, potvrdio je najnoviji izvještaj SE, objavljen početkom maja ove godine.

Problematika amnestija i pomilovanja je u dokumentu SE “Godišnja kaznena statistika” tretirana zbog njenog uticaja na broj zatvorenika u 47 zemalja, članica Savjeta.

Crna Gora se, kako piše, prvi put našla u ovom izvještaju i odmah je dospjela u sam vrh, gdje joj društvo prave Jermenija, Azerbejdžan, Kipar, Austrija i Gruzija.

“Vijesti” su ranije objavile da predsjednik kojeg ne priznaje većina u parlamentu, Filip Vujanović, ne štedi mastilo kada potpisuje pomilovanja i smanjenje zatvorskih kazni.

Vujanović je široke ruke, kako za one koji su osuđeni za saobraćajne nesreće, tako i za osuđene za zlostavljanje pritvorenika, ubistva, dilere droge, korupciju.

Član Predsjedništva Demokratskog fronta Andrija Mandić je nedavno poručio da je institut predsjedničke milosti veoma važan i da je važno i da građani znaju detalje Vujanovićevih amnestija.

"Tim prije imajući u vidu da se za prethodnih desest godina i dva mandata radi o velikom broju pomilovanja, između ostalog i ljudima za koje se da pretpostaviti da nijesu osuđeni na po nekoliko mjesesci, a njihove porodice su u stanju socijalne potrebe. Ne, riječ je, u nekim slučajevima, o najvećim kriminalcima u regionu, koji su po težini krivičnih djela nadmašivali i regionalne okvire", kazao je Mandić.

To je posebno važno, objasnio je on, jer je predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine BiH Živko Budimir uhapšen zbog sumnje da je primao mito za pomilovanja i koristeći ustavna ovlašćenja, naplaćivao preko korupcionaške mreže novac od lica iz kriminalnog miljea, koja su osuđena na višegodiše kazne.

Crna Gora je, piše u dokumentu SE, dodijelila 483 individualna oprosta. Amnestije, kako se navodi, nije bilo, dok kolektivni oprosti “nijesu bitni u zatvorskom sistemu”.

U dokumentu nema drugih objašnjenja, odnosno činjenice kako se došlo do te cifre. Prema zvaničnim podacima Generalnog sekretarijata predsjednika države, 2011. godine je pomilovana 91 osoba, dok je godinu dana ranije taj broj iznosio 49.

Međutim, pošto se u izvještaju SE pominju i podaci iz 2010. godine, državni organi Crne Gore koji su švajcarskom Institutu za kriminologiju, koji je radio istraživanje, dostavili podatke, mogli su da računaju sva pomilovanjima za vrijeme Vujanovićeva mandata.

Isti izvor pokazuje da primat u dodjeli oprosta zatvorenicima, među zemljala SE, drži Jermenija sa 24 pojedinačna pomilovanja i 1.027 amnestiranih. Slijedi Gruzija sa 787 pomilovanih, što je objašnjeno kao kolektivni čin.

Zatim Kipar sa 567, od čega je jedna osoba individualno pomilovana a ostale su kolektivno. To je objašnjeno kao predsjednikova milost i ustavno pravo.

Na ljestvici je zatim Crna Gora, pa Austrija sa 187 pomilovanih i 35 kolektivnih milosti koje predsjednik te države dijeli za Božić.

Azerbejdžan je prijavio 182 osobe koje su dobile pomilovanje, dok ostale članice SE uglavnom kaskaju sa ciframa. Zapadnoevropske države gotovo nemaju amnestirane, dok se Rusija oglušila o zahtjeve anketara pa nije ni dostavila tražene podatke.

Živko Budimir

Bosna i Hercegovina, čiji je predsjednik uhapšen zbog zloupotrebe ove privilegije, u najnovijem izvještaju SE evidentirala je 27 pomilovanja. Druga dva susjeda, Srbija i Hrvatska imaju devet, odnosno četiri pomilovanja.

Međutim, kada je Srbija u pitanju, ni taj podatak se ne poklapa sa onim koji je “Vijestima” dostavljen iz kabineta predsjednika te države. Naime, predsjednik Boris Tadić je 2010, kao i godinu dana kasnije, pomilovao po 17 osoba.

Kada su u pitanju najteža krivična djela, Vujanovićeva pomilovanja su zaslužili uglavnom osuđeni u podgoričkom Višem

Institut pomilovanja je u državama regiona zakonski slično tretiran, izuzev prakse njegovog sprovođenja. Dok u ostalim zemljama ex-Ju predsjedniku pomažu Savjeti za pomilovanja,u kojima su ugledni intelektualci, Crna Gora je ozvaničila najšira ovlašenja predsjedniku.

On ne samo da nema savjetodavce nego više ni obavezu da pita sudove i ministra pravde za mišljenje. Da li zbog toga, izbora ili rasterećenja prebukiranih zatvorskih kapaciteta, tek Vujanović je lani, u izbornoj godini kada je počeo da važi liberalniji zakon o pomilovanjima, potpisao umanjenje kazne za 142osobe - što je za polovinu više nego 2011.

Tim povodom do sada se oglasilo jedino Udruženje pravnika, čiji je potpredsjednik Branislav Radulović upozorio na moguće zloupotrebe.

“Posebno je sporna norma koja daje pravo predsjedniku Crne Gore da može saminicijativno pomilovati osuđene, dakle bez molbe samog osuđenika i takvog rješenja nema u zakonima susjednih država“, rekao je Radulović ranije „Vijestima“.

Sudije koje su sudile za najteža krivična djela neformalno nemaju razumijevanje za ovakve odluke Vujanovića, ali zvanično o tome niko neće da govori

Kada su u pitanju najteža krivična djela, Vujanovićeva pomilovanja su zaslužili uglavnom osuđeni u podgoričkom Višem sudu jer je od 22 kojima su smanjene kazne 2011. samo jednom suđeno u bjelopoljskom Višem sudu.

Prošle godine je pomilovanje dobilo 35 osuđenika za teška krivična djela kojima su kazne izrečene u podgoričkom Višem sudu u Podgorici, a za sedam u bjelopoljskom.

Gostujući na TV Vijesti Filip Vujanović je uoči predsjedničkih izbora, čije rezultate spori opozicija, kazao da u njegovim odlukama nema ničeg nezakonitog i da je on umanjivao kaznu uglavnom osuđenima za saobraćajne nezgode, a sve zbog prebukiranosti zatvorskh kapaciteta.

To je i smisao analize u dokumentu SE, koji postavlja pitanje kaznene politike. Iako je problematično koga je Vujanović sve pomiliovao, vezu toga i kaznene politike u Crnoj Gori još niko nije doveo u vezu.

Sudije koje su sudile za najteža krivična djela neformalno nemaju razumijevanje za ovakve odluke Vujanovića, ali zvanično o tome niko neće da govori.

Oprost za članove klana, ubice i sudijinog brata

Na spisku onih koje je Vujanović pomilovao je Beranac Srđan Rajević, osuđen u bjelopoljskom Višem sudu na 11 godina zatvora zbog ubistva iz bezobzirne osvete.

Tu je sada pokojni Kotoranin Dragan Dudić Fric, saradnik narkobosa Darka Šarića, za koga je ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević nedavno potvrdio da je bio pod istragom kao pripadnik jakog kotorskog klana.

Umanjenje kazne za šest mjeseci zaslužio je, kako je utvrdio Vujanović, i Željko Bulatović, koji je u Višem sudu u Podgorici osuđen na 14 godina za ubistvo karatiste Samira Usenagića i ranjavanje Damira Mandića 2001. godine.

Tu su i državni službenici, saradnici Miomira Mugoše, Vlatko Vučinić, Vladan Jurišić, policajac Dejan Damjanović, osuđen za prebijanje i mučenje pritvorenika.

Takođe i Boro Jovanić, službenik Uprave carina osuđen za primanje mita, inače brat sudije Blaža Jovanića. Obojica važe za osobe bliske familiji premijera Đukanovića

Galerija

( Mila Radulović )