Milijarde leže u podmorju na granici Crne Gore i Hrvatske

Vlada Hrvatske nedavno je najavila raspisivanje međunarodnih tendera za istraživanje i razvoj domaćih rezervi nafte i plina, ali eksploatacija najbogatijih nalazišta – onih podmorskih smještenih na samom jugu Hrvatske – mogla bi biti blokirana sve dok se ne postigne konačni dogovor o granici na moru između Hrvatske i Crne Gore, piše "Večernji list".

Taj dogovor, kako se navodi, direktno će uticati na raspodjelu potencijalno velikih prihoda od eksploatacije ležišta ugljovodonika koja se u pograničnom području nalaze.

Ministarstvo ekonomije: Razmotrićemo sve inicijative

Crnogorsko Ministarstvo ekonomije nije još od hrvatskih kolega dobilo predlog za raspisivanje zajedničkog konkursa za istraživanje i eksploataciju nafte i gasa u podmorskom pograničnom pojasu, ali je, kako su saopštili njegovi predstavnici, spremno da razmotri sve inicijative.

U Vladi Hrvatske smatraju da neće biti problema sa razvojem nalazišta na južnom Jadranu

"Ministarstvo ekonomije nije dobilo ovaj predlog u zvaničnoj formi. Ukoliko takav predlog bude dostavljen, naravno da ćemo razmotriti sve inicijative", saopšteno je "Vijestima" iz Ministarstva ekonomije.

U svakom slučaju, kako se dodaje, ovo je još jedan pokazatelj kvaliteta realizacije projekta u Crnoj Gori, u smislu legislative potrebne za ovaj pionirski projekat na Balkanu.

Crna Gora, kako je saopšteno, planira da uskoro raspiše tender za istraživanje nafte i gasa u podmorju, a na prethodni oglas za iskazivanje interesovanja javile su se najrenomiranije svjetske kompanije, među kojima norveški Statoil, ruski Gazprom njeft, francuski Total, mađarski Mol i italijanski Edison.

Vlada Hrvatske: Ponudićemo CG raspisivanje zajedničkog tendera

U Vladi Hrvatske smatraju da neće biti problema sa razvojem nalazišta na južnom Jadranu.

Kako prenosi "Večernji" u Ministarstvu ekonomije planiraju da Crnoj Gori predlože raspisivanje zajedničkog tendera za istraživanje i eksploataciju.

"To bi bilo logično jer bi vrijednost i atraktivnost posla porasla, tako da bismo svi od toga imali koristi. To bi mogao biti i podsticaj da kroz dogovor konačno riješimo pitanje granice na moru", rekao je sagovornik "Večernjeg lista" iz hrvatskog Ministarstva ekonomije.

Crta razgraničenja uticaće na podjelu podmorskih naftnih bogatstava

Iako se o konkretnim količinama rezervi tek može pretpostavljati, iz javno dostupnih podataka, kako navodi "Večernji" o dosad obavljenim istraživanjima može se zaključiti da su one znatne.

U Ministarstvu ekonomije Hrvatske planiraju da Crnoj Gori predlože raspisivanje zajedničkog tendera za istraživanje i eksploataciju

Iako ozbiljnija istraživanja ugljovodonika na južnom dijelu istočne obale Jadrana nisu vođena od 1990. najozbiljnije istražne radove u toj regiji je krajem 70-tih i početkom 80-tih prošlog vijeka sprovodila američka naftna kompanija "Chevron".

Amerikanci su tada u hrvatskom i crnogorskom dijelu Jadrana sproveli niz seizmičkih snimanja i napravili 10-ak ispitnih bušotina.

Jedna od najuspješnijih, kako piše "Večernji list" bila je bušotina Južni Jadran 3, smještena 30-ak milja sjeverozapadno od Budve.

"Na toj lokaciji otkrivena je prisutnost nafte, ali su količine procijenjene komercijalno neisplativima. Ipak, ključni element pri toj procjeni bila je tadašnja cijena nafte koja se kretala u rasponu od 20 do 40 dolara. Danas njena cijena iznosi oko 100 dolara, a proteklih godina je često premašivala i 120 dolara. Uz današnju cijenu, razumno je vjerovati da bi naftno polje kod bušotine Južni Jadran 3 bilo komercijalno isplativo, ali problem je što se nalazi u neposrednoj blizini današnje privremene crte razgraničenja, koja je ustanovljena međudržavnim sporazumom Hrvatske i Crne Gore još iz 2002. godine".

Temeljom tog sporazuma, kako piše "Večernji list", Hrvatska je uspostavila kontrolu nad kopnenom granicom na Prevlaci, ali je na moru uveden privremeni granični režim.

Sad je jasno da bi crta razgraničenja uticala i na podjelu podmorskih naftnih bogatstava.

"Reinterpretacije Chevronovih seizmičkih podataka ležišta Južni Jadran 3 koja je radila britanska kompanija Star Petroleum pokazala su da je ležište znatno veće nego što se prije smatralo, ali i da se sastoji od dvije strukture. Manja je ona ispod bušotine, a veća zapadnije prema hrvatskom teritorijalnom moru. Ne možemo sa sigurnošću reći kolike su te rezerve, ali s obzirom na to gdje se nalaze, rješavanje graničnog pitanja nužan je preduslov da se istraži i eventualno osposobi za proizvodnju", kazao je Stanko Kadija, penzionisani geolog Ine koji je godinama radio na istraživanju jadranskih ležišta ugljovodonika.

( Vijesti online )