Žene na sjeveru pokušavaju da pobijede birokratiju i predrasude

Pljevljakinja Snežana Railović je vlasnica poslastičarnice „Miki” iz Pljevalja. Svoj biznis ona je započela 1989. sa kioscima brze hrane, da bi se kasnije preorijentisala na rad u poslastičarnici.

Sabina Ramović, menadžerka bjelopoljske turističke organizacije „Rams”, tvrdi da država mora aktivnije da učestvuje u pomoći

Ona smatra da država treba da povede mnogo više računa o ženama koje imaju želju, volju i snagu da započnu neki biznis ali im treba podrška, kako pri razvoju ideje, tako i kroz olakšice u otvaranju preduzeća, kroz smanjenje “papirologije” i poreske olakšice.

„Za otvaranje preduzeća morala sam da idem do Podgorice i još na mnogo različitih adresa. Umjesto toga bilo bi dobro da postoji jedno mjesto gdje može da se sve završu u nekom razumnom roku”, priča Snežana.

On je juče u Bijelom Polju bila jedan od izlagača na Sajmu ženskog preduzetništva, koji je organizovala Ženska alijansa za razvoj iz Nikšića uz podršku USAID-a.

Sajam je osmišljen kako bi uspješne preduzetnice bile uočljivije. Stana Šćepanović iz Ženske alijanse objašnjava da je cilj projekta skretanje pažnje vlastima na svim nivoima, kao i na to da žensko preduzetništvo u Crnoj Gori nema sistemsku podršku, iako predstavlja značajan potencijal.

„U zemlji u kojoj zvanična statistika kaže da je procenat aktivnih preduzeća koja su u vlasništvu žena manji od 10 odsto, neophodno je da Vlada preduzme sasvim konkretne mjere kako bi podržala razvoj ženskog preduzetništva.

„Kada smo ja i suprug Musa 2005. godine pokrenuli turističku agenciju, bilo je mnogo ljudi koji su se smijali"

Smatramo da samo mjere poput bespovratnih kreditnih linija za žene koje se bave preduzetništvom, ili uspostavljanje posebnog garantnog fonda za preduzetnice, može dovesti do napretka u ovoj oblasti”, kaže Šćepanović i ističe da se pomenute mjere odavno primjenjuju u regionu, i da daju vrlo dobre rezultate.

Sabina Ramović, menadžerka bjelopoljske turističke organizacije „Rams”, takođe tvrdi da država mora aktivnije da učestvuje u pomoći preduzetnicama sa sjevera. Bilo bi dobro osnažiti žene, posebno one koje žive u ruralnim sredinama.

Njima se može pomoći preko mjesnih centara i zajednica, kako bi prepoznale ideju za biznis, a onda i pokrenule projekte. Za sve to potrebna je veća podrška države, kaže Sabina i prisjeća se svojih početaka u preduzetništvu, prije 8 godina.

„Kada smo ja i suprug Musa 2005. godine pokrenuli turističku agenciju, bilo je mnogo ljudi koji su se smijali. Nije ni bilo čudo, jer naš narod nije navikao da putuje, pa im nije bilo jasno kome ćemo to nuditi putovanja. Danas se sve promijenilo, a naša agencija je postala veoma uspješna i prepoznatljiva”, priča Sabina.

Na štandovima u hotelu „Bijela rada”, pored ženske radinosti, najrazličitije robe od vune i drugih prirodnih materijala, ručno izrađenog nakita, djela samoukih slikarki, posjetioci su imali priliku da vide i domaće proizvode za ličnu higijenu i njegu kože, proizvode na bazi meda, čajeve i drugo.

Šansa za 20 preduzetnica

Otvarajući sajam ispred bjelopoljske Opštine, preduzetnica Nemša Omerhodžić je posjetila na razvoj individualnog, odnosno privatnog preduzetništva koji se u Crnoj Gori nametnuo, nakon što je prevaziđena socijalistička, samoupravna, dirigovana ekonomija.

"Uz proceduru registrovanja preduzeća i osnove računovodstva, radili smo na pristupu izvorima finansiranja, istraživanju tržišta rada plana”

„U tom okviru, nekako paralelno sa emancipacijom, žena u savremenom društvu, sve više svoj prirodni prostor nalazi i preduzetništvu, čiji je nosilac žena, odnosno-ženskom preduzetništvu. Ovaj današnji sajam upravo je odraz takve naše orijentacije.

Koordinator za unapređenje poslovnog okruženja USAID- ovog projekta Gorica Bojić podsjetila je da projekat ekonomskog razvoja od kraja prošle godine sprovodi grant „Osnaživanje kroz žensko preduzetništvo na sjeveru Crne Gore.

“Projekat je realizovan kroz set aktivnosti, uključujući program mentorstva, 20 preduzetnica sa sjevera imaju mogućnost da uz podršku od 15 mentora, koji im je dodijeljen, porade na razvoju svog biznisa, kao i na ličnim poslovnim vještinama.

Treninzi poslovnih vještina i konsultanska podrška poslužili su odabranim preduzetnicima za sticanje novih i širenje postojećih znanja iz poslovne prakse, kao i rješavanje specifičnih poslovnih problema. Tokom marta i aprila organizovano je pet treninga poslovnih vještina.

Uz proceduru registrovanja preduzeća i osnove računovodstva, radili smo na pristupu izvorima finansiranja, istraživanju tržišta rada plana”, kazala je Bojić, dodajući da su u diskusijama učestvovale 104 preduzetnice sa sjevera Crne Gore.

( Jadranka Ćetković )