Rudović: Odnos prema Cijevni oslikava kako državni službenici vode računa o interesima države
Rudović je to kazao komentarišući odgovor ministra vanjskih poslova Srđana Darmanovića na njegovo polaničko pitanje u vezi sa početkom gradnje malih hidroelektrana (mHE) na Cijevni, na teritoriji Albanije
Odnos crnogorskih institucija prema rijekama Cijevni i Tari, najbolje oslikava kako državni službenici doživljavaju posao za koji su plaćeni - da vode računa o interesima Crne Gore, smatra nezavisni poslanik Neđeljko Rudović.
Rudović je to kazao komentarišući odgovor ministra vanjskih poslova Srđana Darmanovića na njegovo polaničko pitanje u vezi sa početkom gradnje malih hidroelektrana (mHE) na Cijevni, na teritoriji Albanije.
Rudović je od Darmanovića tražio da odgovori na koji način će njegov, ali i drugi nadležni resori, reagovati povodom početka gradnje mHE, koje mogu biti prijetnja vodotoku rijeke Cijevna na crnogorskoj teritoriji.
“Kako se desilo da u Vladi Crne Gore ne znaju ništa o tome dok to nisu obznanile NVO i mediji. Vlada Crne Gore, umjesto da ažurno prati sve što se dešava u susjednim zemljama, a što može imati implikacije na Crnu Goru, reaguje post festum. Zasad znamo da je Ministarstvo vanjskih poslova tražilo putem naše ambasade u Albaniji relevantne informacije. Te informacije je naša ambasada u Tirani trebalo da pribavi i o svemu obavijesti pretpostavljene prije nego je gradnja počela, kada to već nisu uradili nadležni u Albaniji, shodno ESPOO konvenciji o prekograničnim uticajima”, navodi Rudović.
Odgovarajući na pitanje Rudovića, Darmanović je podsjetio da su i Albanija i Crna Gora ratifikovale ESPOO konvenciju, da Crna Gora nije zvanično obaviještena o pripremnim radovima u Albaniji, te da su njegove kolege, te ambasador Crne Gore u Albaniji, od kolega tražili punu informaciju i svu relevantnu dokumentaciju u vezi sa paniranim projektima.
Kazao je i da su od Albanije dobili uvjeravanja da će u najkraćem roku Crnu Goru obavijestiti o svemu.
Rudović, međutim, smatra da je nedopustivo da crnogorska ambasada u Tirani ne zna šta se dešava na samoj granici sa Crnom Gorom.
"To je pitanje od međudržavnog interesa", rekao je on.
Rudović je podsjetio i da su se, osim ESPOO konvencijom, Crna Gora i Albanija obavezale da će zajednički voditi brigu o vodama koje dijele i Okvirnom direktivom o vodama, koju su vlade dvije države potpisale u julu.
"Želio sam da znam da li ste nazvali kolegu u Tirani ili je možda ministar Milutin Simović, koji je u Skadru potpisao Okvirnu direktivu o vodama, nazvao koleginicu sa kojom je potpisao dokument, da pita zašto je prekršen taj sporazum? Da li je Vladi Albanije predloženo da zajedno pođete na lice mjesta? Da li je tražen hitan sastanak...", pitao je Rudović Darmanovića.
On je dodao da ovo pitanje nije pitanje samo o Cijevni, "već o tome kako se i MVP i ostala ministarstva odnose prema obavezi za koju su plaćeni - da vode računa o interesima Crne Gore".
"Pošto na svojoj teritoriji dozvoljavamo ono što se desilo vodotoku Tare, kako možemo očekivati da sačuvate Cijevnu", kazao je on.
Na sjeveru Albanije, u regionu Keljmend, u toku je izgradnja najmanje jedne mHE na Cijevni. Prema informacijama “Vijesti”, na toj rijeci je planirana izgradnja 14 mHE. Iz Vlade Albanije nedavno su kazali da, iako imaju zainteresovanih za te projekte, dosad nisu izdali nijednu dozvolu za mHE na Cijevni.
Crnogorski premijer Duško Marković nedavno je najavio da će o hidroenergetskim projektima na rijeci koja protiče kroz dvije države, pitati i lično premijera Albanije Edija Ramu, koji je trebalo da učestvuje na nedavnoj Konferenciji o ekonomiji Montenegro 2018. Rama, međutim, nije prisustvovao događaju, a "Vijestima" iz Privredne komore, koja je organizator događaja, nisu odgovorili da li su od albanskog premijera dobili obrazloženje za odusustvo.
( Damira Kalač )