U nedjelju izbori u Bugarskoj
Prijevremeni parlamentarni izbori u Bugarskoj, raspisani nakon uličnih protesta, održavaju se u nedjelju
Prijevremeni parlamentarni izbori u Bugarskoj, raspisani nakon uličnih protesta, održavaju se u nedjelju.
Ovi izbori mogli da razočaraju gradjane i da ne donesu promene, već da pojačaju političku krizu, ocjenjuje agencija Frans pres.
Konzervativna stranka GERB bivšeg premijera Bojka Borisova ima sve šanse da osvoji najviše glasova od oko sedam miliona birača, ali ne i većinu. Posljednje ankete joj daju podršku od 23 do 25,6 odsto birača.
Glavna opoziciona snaga, Socijalistička partija bivšeg premijera Sergeja Staniševa, prema anketama, nalazi se na drugom mjestu sa 18 do 22 odsto glasova.
"Ponuda na političkom tržištu ne odgovara potražnji", kaže analitičar instituta Galup Živko Georgijev i dodaje da su Bugari primorani da biraju između stranaka protiv kojih su ove zime izašli na ulice.
Odsustvo alternative odraziće se i na izlaznost birača. Oko 18 odsto građana kaže da ne želi da izadje na izbore, a njih 35 odsto još nije odlučilo da li će glasati, pokazuje poslednje istraživanje instituta Skala.
Vodeće stranke nisu našle zajednički plan iskorenjivanja hroničnog siromaštva u Bugarskoj, najsiromašnijoj članici Evropske unije.
"Ljudi koji su izašli na ulice, vratili su se, ali nisu oprostili niti zaboravili. Oni očekuju rješenja, ne skandale", upozorio je nedavno vršilac dužnosti premijera Marin Rajkov.
Ova balkanska zemlja uvela je 1997. godine režim štednje kako bi očuvala stabilnost javnih finansija, ali na uštrb životnog standarda građana.
Nemiri u februaru, izazvani visokim računima za struju, pretvorili su se u nasilne demonstracije zbog siromaštva, nezaposlenosti i korupcije. U jeku protesta, šest osoba se spalilo, od kojih je njih petoro umrlo.
Bojko Borisov je 20. februara podnio ostavku nakon čega su raspisani prijevremeni izbori, dva meseca ranije nego što je to bilo predviđeno.
Neki politikolozi smatraju da je on time ubrzao održavanje izbora kako ne bi dao vremena građanskim grupama koje su stajale iza protesta da se organizuju u politički pokret. Zbog toga, njihov glavni zahtjev da civilno društvo uccestvuje u upravljanju zemljom ima malo šanse da se čuje.
Izbore će pratiti OEBS, koji šalje 240 posmatrača. Opozicione stranke zatražile su da austrijski institut SORA paralelno prebrojava glasove kako bi se izbegle nepravilnosti.
Većina stranaka obećala je da će se boriti protiv kupovine glasova što je i dalje veoma raširena pojava u zemlji, a čemu su, kako dodaje AFP, posebno podložni pripadnici romske manjine koji čine oko 10 odsto stanovništva.
( Beta )