Naučnici proizveli kameru koja reprodukuje oko muve

Da bi imitirali oko insekta, istraživači su proizveli mrežu mikroskopskih i elastičnih sočiva

219 pregleda0 komentar(a)
muva, Foto: Commons.wikimedia.org
06.05.2013. 17:21h

Gledati očima muve sada je moguće, zahvaljujući kameri koja verno reprodukuje facetovane oči insekata i njegov mozaički vid.

Digitalni prototip ove kamere, prečnika 1,5 centimetara je djelo tima naučnika koji je svoj izum predstavio u najnovijem broju časopisa Nature.

U većini klasičnih kamera, jedinstveno sočivo "hvata" svjetlost koja se reflektuje sa nekog objekta i fokusira ga na senzor kako bi stvorio jasnu sliku. Oči ljudi, kao i kod većine kičmenjaka, funkcionišu po istom principu, koji je izuzetno osjetljiv na svjetlost i omogućava dobru rezoluciju.

Insekti i drugi antropodi, međutim, vide svijet očima koje se sastoje od stotine sitnih optičkih jedinica, omatidija, izolovanih optičkih elemenata od kojih svaki raspolaže vlastitim sočivom i receptorom.

Za razliku od ljudskog oka, koje mora da se prilagođava svakoj promjeni, facetovano oko omogućuje insektu panoramski i gotovo neograničeni dubinski pogled.

"Priroda je razvila ove strukture do savršenstva tokom više milijardi godina evolucije", naveo je Džon Rodžers sa Univerziteta Ilinoisa u Urbana-Šampejnu koji je jedan od učesnika projekta.

Da bi imitirali oko insekta, istraživači su proizveli mrežu mikroskopskih i elastičnih sočiva, postavljenih na elektronskim detektorima.

Da bi imitirali oko insekta, istraživači su proizveli mrežu mikroskopskih i elastičnih sočiva

Najprije pljosnata, struktura je potom savijena kako bi dobila ispupčen oblik i ostvarila ugao gledanja od 160 stepeni.

To je idealan uređaj za izračunavanje kretanja objekta i opremanje mikro-dronova, mini bespilotnih letjelica, ističu u komentaru na ovu studiju Aleksander Borst i Johanes Plet, dvojica neurobiologa sa Instituta Maks Plank.

"Zamislite ove mikro-letjelice, veličine ljudske ruke, koje koriste vještačko facetovano oko da bi se same orijentisale kroz hodnike srušene zgrade dok drugi detektori pokušavaju da ustanove prisustvo dima, radioaktivnosti ili ljudi zarobljenih u ruševini", navode njemački naučnici.

"Ove letjelice još uvijek ne postoje, ali zahvaljujući ovakvim uređajima, mogle bi uskoro da budu proizvedene", zaključuju oni.