Rožajac u Australiji: Maratonac, geolog i doktor kineske medicine
"U Australiju sam stigao praznih džepova i krenuo sa nule, ali sam uspio da ostvarim svoje snove“
Četvorostruki rekorder Australije u maratonu i supermaratonu i nosilac desetog rezultata svih vremenena u zemljama Komonvelta u ultramaratonu, Rožajac Safet-Sani Badić je u zemlju papagaja i kengura otišao prije skoro dvije i po decenije, praznih džepova, i tamo ostvario crnogorski san.
Diplomirani geolog je postao renomirani doktor tradicionalne kineske medicine, a nijesu izostali ni svakog poštovanja vrijedni sportski rezultati. Uspjeh je krunisao osnivanjem srećne porodice sa suprugom Sanelom, sa kojom ima dvoje djece, kćerku Zaru i sina Darisa.
Atletičarsku karijeru Badić je započeo u bivšoj Jugoslaviji čiji je prvak u maratonu bio 1988. i 1992. godine. Kao reprezentativac te zemlje otputovao je u oktobru 1989. godine sa kolegom iz jugoslovenske maratonske reprezentacije u Australiju, gdje su obojica do danas ostali. Odluku da se ne vrati u domovinu Sani je donio zbog tadašnjeg stanja u Jugoslaviji, odnosno slutnji da će se dogoditi građanski rat.
„Nažalost, ispostavilo se da sam bio u pravu, zemlja se poslije nekoliko godina raspala... Moji počeci u Australiji su bili teški. Bio sam bez posla, što je donijelo i materijalnu oskudicu. Želja da istrajem i uspijem bila je jača od problema. Počeo sam da radim najteže poslove, od šišanja ovaca, čišćenja, fizikalisanja u fabrikama i na drugim mjestima“, rekao je Badić.
U to vrijeme je razmišljao da li da se posveti geologiji koju je završio u Jugoslaviiji, što bi ga u Australiji odvelo u pustinju, ili nečem drugom, s obzirom na to da su njegova interesovanja bila brojna.
Moji počeci u Australiji su bili teški. Bio sam bez posla, što je donijelo i materijalnu oskudicu. Želja da istrajem i uspijem bila je jača od problema„Zanimala me uvijek orijentalna medicina, pa sam se odlučio da upišem Fakultet tradicionalne kineske medicine na Kraljevskom Univerzitetu u Melburnu. Diplomirao sam 1995, upisao postdiplomske studije 1998, a doktorirao 2002. godine. Za vrijeme studija sam se i dalje bavio atletikom - trčanjem na duge staze, maratonom i supermaratonom. Tri puta sam bio šampion Australije i Okeanije, a jednom i vicešampion. Ta četiri rekorda i dalje držim, kao i rekord desetog rezultata svih vremena u zemljama Komonvelta“, priča Badić.
Siguran je da bi njegov životni put bio potpuno drugačiji da je ostao u Jugoslaviji, odnosno Crnoj Gori.
„Kada sebe pitam koji mi je najveći uspjeh u životu, ukoliko izuzmem porodicu, i dalje se dvoumim između posla doktora i sporta. Ipak, mislim da su osvajanje prvenstva Australije i Okeanije i rekord u zemljama Komonvelta moj najveći uspjeh. Da sam ostao u našoj zemlji, siguran sam da ne bih ostvario ovo što sam ovdje uradio. Isto je i sa porodicom. Ovdje smo oformili srećnu familiju sa dvoje zlatne djece. Najviše me raduje što i djeca imaju sportskog dara na roditelje. Oboje su talentovani i u trčanju i u skijanju“, rekao je Badić.
Badić sa porodicom
Danas je izuzetno posvećen svojoj privatnoj klinici za kinesku medicinu “Holistic Body Health Care”, koja je poznata u Melburnu.
„Među mojim pacijentima je i mnogo poznatih ličnosti, a radim i kao terapeut sa poznatim fudbalskim klubom iz Melburna. Kada sve sagledam, osjećam se kao zadovoljan i ostvaren čovjek“, rekao je Badić.
U okviru privatne prakse se bavi akupunkturom i liječenjem kineskim travama, a usko je specijalizovan za sportsku medicinu.
“U Australiji je liječenje kineskom medicinom dosta popularno. Liječim ljude od sedam do 77 godina. Postigao sam zapažene rezultate i kod žena koje ne mogu da zatrudne prirodnim putem. Kineska medicina je poznata po uspjehu u toj oblasti, pa sam i ja uspio sam da izliječim nekoliko teških slučajeva. To se pročulo, pa imam mnogo posla i na tom području“, kaže Badić.
U okviru klinike njegova supruga je otvorila kozmetički salon, a kako akupunktura pomaže kod zatezanja bora, onda kombinuju tretmane kod osoba sa duboko izraženim borama.
Na pitanje da istakne razlike, prednosti i nedostatke u Australiji i Crnoj Gori, Sani ističe da je jako teško upoređivati ove dvije zemlje.
„Put do cilja nije lak, pa je zato potrebna istrajnost. I ništa nije neostvarljivo. Moj primjer je jedan od onih koji pokazuju da sam u pravu. U Australiju sam stigao praznih džepova i krenuo sa nule, ali sam uspio da ostvarim svoje snove“, rekao je Badić„Australija je ogromna zemlja sa više od 190 različitih nacija i svih vjera koje postoje, a koje se međusobno poštuju i uvažavaju. Svakom čovjeku je data mogućnost da se ispolji i dokaže, bez obzira odakle dolazi. Ja se tako nijesam osjećao kao tek diplomirani inžinjer geologije u onoj našoj bivšoj zemlji. I mislim da sam prateći neka svoja osjećanja i instinkte da odem sa tih prostora bio u pravu“, smatra Badić.
Mladim ljudima savjetuje da imaju vjeru u sebe i da istraju, ma kom cilju da su krenuli.
„Put do cilja nije lak, pa je zato potrebna istrajnost. I ništa nije neostvarljivo. Moj primjer je jedan od onih koji pokazuju da sam u pravu. U Australiju sam stigao praznih džepova i krenuo sa nule, ali sam uspio da ostvarim svoje snove“, rekao je Badić.
Uprkos tome što Crna Gora nikada nije dala vrijednost njegovim uspjesima, on je voli, ali je i razočaran u nju.
„Ljudi bi trebalo da se manje bave prošlošću i istorijom.... da zaborave ratove i bitke... da zaborave Turke i vladike... partizane i četnike..."“Volim prirodne ljepote moje Crne Gore i prirodni potencijal koji bi mogao da je dovede među najlepše zemlje u Evropi. No, zbog korupcije, zakona koji se ne sprovode kao i, nažalost, vlasti koja je narod dovela na ivicu egzistencije, moja domovina ostaje tamo gdje jeste. Vjerujem da je mnogo uspješnih Crnogoraca koji žive u inostranstvu spremno da potpomogne razvoju naše zemlje, ali opet, potrebna je neka vrsta stimulansa ili uslova koje bi država trebalo da obezbijedi”, smatra Badić.
On zamjera i zbog brojnih podjela, te života u prošlosti bez pogleda u budućnost.
„Ljudi bi trebalo da se manje bave prošlošću i istorijom.... da zaborave ratove i bitke... da zaborave Turke i vladike... partizane i četnike... da se izmire, vole međusobno i bave budućnošću Crne Gore za dobrobit cijelog naroda“, zaključio je Badić.
( Aida Skorupan )