Programirana dotrajalost: Samo Obodove mašine "žive" po 30 godina
Sve kraći vijek trajanja mašina za veš, šporeta, frižidera, bojlera... zato što proizvođačima odgovara da se češće mijenjaju, što je potvrdio Evropski potrošački centar
Podatak da je rok trajanja tehničkih uređaja sve kraći zato što proizvođači namjerno prave lošije proizvode, potvrdio je višegodišnje sumnje potrošača i udruženja koji se bave tim problemima.
To da mašina za veš, frižider ili bojler koliko god novca dali za njihovu kupovinu više ne mogu da traju ni približno po 30 i više godina svima je odavno jasno, ali izvještaj Evropskog potrošačkog centra (CEC) je prvi dokument koji potvrđuje razloge zbog kojih je došlo do toga.
U izvještaju “Programirana dotrajalost, produkt potrošačkog društva”, koji je objavio francuski Le Monde, navodi se da je uglavnom riječ o “funkcionalnim greškama” koje su u skoro svim električnim ili elektronskim proizvodima.
“Tačnije, proizvod se napravi na način da kada samo jedan njegov dio otkaže, cijeli proizvod prestaje da radi”, upozoravaju u izvještaju.
Dobro dok ima garanciju
Direktorica Centra za zaštitu potrošača (CEZAP) Olga Nikčević kazala je “Vijestima” da je ta organizacija više puta ukazivala na činjenicu da je kvalitet tehničkih uređaja ispod svakog nivoa.
Sa njom su saglasni i podgorički serviseri koji su potvrdili da je kvalitet lošiji, ali i da je ponuda značajno veća.
“Traju tačno koliko i garancija ili se pokvare malo prije njenog isteka, ali trgovci onda neće da ga zamijene ili servisiraju”, rekla je Nikčevićeva.
Nikčevićeva je istakla i da kada je kvalitet proizvoda u pitanju nijesu trgovci krivi jer je to politika nekih zemalja i velikog broja proizvođača.
“Jasno je zaključiti zašto se to dešava jer šta bi fabrike radile ako bi nam isporučile proizvode koji mogu da traju više decenija”, rekla je ona i podsjetila na mašine za veš koje je proizvodio cetinjski Obod, a koje se i dalje koriste u mnogim crnogorskim domaćinstvima.
Crnogorski Obod je uništeno preuzeće i država je ispustila da održi proizvodnju u toj fabrici.
“To su bili kvalitetni i izdržljivi proizvodi, a ipak po nivou kvaliteta su bili iza sličnih proizvoda iz Hrvatske ili Slovenije. Svi imamo lično iskustvo sa dugim rokom trajanja nekog takvog proizvoda. Ranije se podrazumijevalo da se proizvod pravi i kupuje da bi trajao”, rekla je Nikčevićeva.
Kvarovi i zbog slabog napona
Izvještaj je pokazao da su današnje mašine za pranje veša programirane na samo dvije do dvije i po hiljade pranja, jer su bubnjevi češće napravljeni od plastike, a ne od inoksa. Kuglični ležajevi ugrađuju se u bubanj, pa kada se pokvare, potrošač mora da mijenja cijeli bubanj ili kupi novu mašinu za veš. Rečeno je da su televizori programirani da rade 20.000 časova, a slično se dešava i sa mobilnim i “pametnim” telefonima. Često je nemoguće pronaći dio za zamjenu jer se on više ne proizvodi pa je potrošač prisiljen da kupi novi proizvod.
Sve to potvrđuje iskustvo i “TV centra Đečević”, a njihov servis-menadžer Alija Đečević kazao je “Vijestima” da je generalno sva tehnika slabijeg kvaliteta i češće se kvari, ali ujedno nikada nije bila pristupačnija.
“Kvarovi zbog kojih nam se građani obraćaju su najčešće takvi da se isplati da ih poprave. Moramo znati da se nekada uzimao kredit da bi se kupio televizor, a sada je to stvar koju svi možemo da priuštimo”, rekao je Đečević.
Tehnika koja se danas prodaje je, kako je rekao, digitalizovana i osjetljivija od nekadašnje analogne.
“Normalno je da se od 100 LCD televizora tri pokažu kao neispravna, to se dešava zato što se prije puštanja u prodaju ne provjeravaju. Tako se smanjuje cijena, radna snaga i zbog toga je izbačeno finalno testiranje za koje je trebalo vrijeme jer nijedan proizvod nije izlazio iz fabrike, a da se ne provjeri”, rekao je Đečević dodajući da najčešće opravljaju stare televizore, a LCD i plazme su rijetkost i zanemarljive u ukupnom procentu opravki koje obave.
Skup televizor nije uvijek i kvalitetan
“Činjenici da je radni vijek aparata kraći doprinosi i napon elektromreže, česti padovi napona i nestajanje struje, a to je nešto na šta proizvođač ne može da utiče, ali ipak životni vijek uređaja je smanjen”, tvrdi Đečević.
On je dodao i da je nerealno očekivati da proizvod koji se sada nalazi u prodaji traje decenijama, bez obzira na cijenu koja se plati za njega. Prosjek je sedam do 10 godina za veće uređaje.
“Proizvođači su to proračunali, a moramo znati da te firme zapošljavaju najbolje stručnjake koji svakako znaju šta i kako rade”, rekao je on.
Đečević je kazao i da radni vijek proizvoda opravda njihovu cijenu i istakao da su ranije bili skuplji zbog toga što je u proizvodnji korišćeno više materijala i radne snage.
“Televizor koji je proizvodio EI Niš sadržao je oko 10.000 elemenata i prolazio stroge testove kvaliteta. Sada se sve to manje kontroliše”, kazao je on i dodao da skup televizor ne znači i kvalitetan jer su sada bitne funkcije koje pruža.
Đečević smatra i da su padu kvaliteta doprinjeli i potrošači koji uvijek tragaju za što jeftinijim proizvodima, pa se zato sada bubnjevi mašina za veš proizvode od plastike jer metalne više niko nije htio da kupi."
Proizvodi iz Turske i Kine jeftiniji, ali ne traju dugo
Vlasnik servisa “Frigoelektro Vujović” Ljubo Vujović kazao je da ni cijene ni kvalitet nijesu na nivou na kojem su bile ranije, ali da je i jedno i drugo prilagođeno onome što se kupuje. “Sadašnji aparati zadovoljavaju potrebe zbog kojih su kupljeni, ozbiljni kvarovi na uređajima ozbiljnih brendova su rijetki”, kazao je Vujović.
To što je garantni rok tri do pet godina, prema Vujovićevim riječima, govori o njihovom kvalitetu. Takođe, tvdi da se dešava da se neki nedostatak uoči ubrzo nakon kupovine, ali kada se taj problem otkloni uređaj radi godinama nesmetano. “Nemoguće je utvrditi koliko dug će da bude vijek trajanja nekog aparata. Ako traje do 15 godina, to je sasvim dovoljno, ali ne može se očekivati od mašine za veš koju platite 215 eura da radi toliko dugo”, ocijenio je on.
Vujović je rekao i da su proizvodi iz Turske i Kine preplavili tržište, ali da zbog niske cijene dobro prolaze iako nijesu dobrog kvaliteta. “Najviše kvarova je upravo na jeftinijim proizvodima, ali ko kupi takav aparat sigurno je i svjestan rizika i spreman je da ga prihvati. Kineski proizvodi se puštaju u promet bez provjere i oni se ne mogu upoređivati sa proizvodom ozbiljnog proizvođača”, kazao je Vujović i dodao da su ozbiljni brendovi prinuđeni da prave jeftinije proizvode da bi ostali konkurentni.
Vujović je zastupnik i serviser proizvoda Gorenja koji, prema njegovoj procjeni, čine 80 odsto bijele tehnike u crnogorskim domaćinstvima. Tvrdi da se njihovi novi proizvodi kvare u manje od jedan odsto slučajeva.
“I do tih kvarova najčešće je došlo zbog lošeg napona ili nestanka struje. Svi elektrouređaji, a naročito audio i video tehnika, osjetljivi su na oscilacije napona”, kazao je on. Kada su u pitanju mali kućanski aparati, Vujović tvrdi da je politika prozvođača da se oni ne popravljaju već da se zamijene ukoliko bude kvarova tokom garancije.
Kad je koliko para - toliko muzike, što skupi uređaji duže ne služe
Nikčević je istakla i da tehnički uređaji jesu jeftiniji i u tom smislu pristupačniji nego ranije, ali “ako kažu da za one jeftinije važi pravilo koliko para toliko muzike, valjda bi trebalo isto da važi i za uređaje koje skupo platimo”.
Ipak, Nikčevićeva ističe da se i skupi i jeftini uređaji kvare brzo. “Sitni tehnički uređaji, fenovi, pegle, mikseri, kao da su pravljeni za jednokratnu upotrebu, pa iako su među jeftinijim tehničkim artiklima trošak za njih je veliki jer se brzo kvare i ne mogu da se poprave pa je jedino rješenje kupovina novog proizvoda koji će takođe brzo da prestane da radi”, rekla je ona.
Nikčevićeva je dodala da problem nije samo u Crnoj Gori, tu smo već na nivou zemalja EU jer se i one bore sa istim nedaćama. Ono što je karakteristično za Crnu Goru, kako je primijetila, jeste to što kada se pokvari proizvod koji je pod garancijom serviser neće da dođe da ga popravi, nego potrošač mora da odnese u servis.
“Kada uređaj ostavimo u servisu, sedmicama bude tamo. Nevjerovatno je sa kojih je sve strana potrošač napadnut”, istakla je ona.
Galerija
( Marijana Camović )