Marković podržao, pa odustao: Novinari i dalje nezaštićeni

Ministarstvo pravde nije usvojilo predlog Akcije za ljudska prava da se u izmijenjenom Krivičnom zakoniku uvedu krivična djela sprečavanje novinara u vršenju profesionalnih zadataka i napad na novinare.

U dokumentu HRA, čija je direktorica Tea Gorjanc Prelević, se navodi da je ta NVO predložila ta krivična djela kako bi se pojačala zaštita novinara u obavljanju profesionalnih zadataka. Cilj predloga je takođe bio da se djeluje preventivno i spriječe napadi na novinare prilikom obavljanja profesionalnih zadataka, odnosno obezbijedila njihova pojačana zaštita prilikom obavještavanja javnosti, koja je od posebnog javnog interesa.

"Taj predlog je u opticaju. Na tome se još radi u okviru radne grupe. Prema toj inicijativi nemam nikakav otpor i rezervu”, rekao je tada Marković

Aktuelni ministar pravde i potpredsjednik Vlade Duško Marković je, prije dvije godine, u intervjuu “Vijestima” na konstataciju novinara da je odbijen predlog da se napad na novinare tretira kao napad na službeno lice rekao kako se na tome radi.

"Taj predlog je u opticaju. Na tome se još radi u okviru radne grupe. Prema toj inicijativi nemam nikakav otpor i rezervu”, rekao je tada Marković. Takođe je u javnim nastupima tvrdio kako novinari moraju imati zaštitu od svakog oblika nasilja i moralnu i zakonsku.

Ministarstvo na čijem je čelu ipak je odbilo takav predlog i pored činjenice da je na desetine novinara iz svih crnogorskih medija u posljednjoj deceniji napadnuto na radnim zadacima.

Ministarstvo je prihvatilo predlog HRA da se u izmijenjenim tekstom propiše nekažnjavanje ako se počini krivično djelo povreda tajnosti pisama, neovlašćeno snimanje, fotografisanje, neovlašćeno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa portreta i snimka, a "u cilju zaštite pretežnijeg opšteg interesa".

Nije usvojen predlog da se iz KZ-a brišu krivična djela, povreda ugleda naroda, manjinskih zajednica i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, ugleda strane države ili međunarodne organizacije, ugleda Crne Gore za koje je predviđena zatvorska kazna. Tako bi se u potpunosti, prema predlogu HRA, dekriminalizovala uvreda i kleveta.

Ministarstvo je uvažilo predlog da se u izmijenjenom tekstu propiše kvalifikovani oblik krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti, za slučaj da ga izvrši službeno lice, koji bi se kažnjavao kaznom zatvora od 3 mjeseca do 3 godine.

Usvojen je i predlog da se za počinioce krivičnih djela silovanje i obljuba nad nemoćnim licem koja su učinjena protiv bračnog druga, važi isti princip gonjenja po službenoj dužnosti

Takođe predloženo je da se propiše minimum kazne od 3 mjeseca za sve druge kvalifikovane oblike srodnih krivičnih djela u okviru iste glave KZ za slučaj da ih izvrši službeno lice u vršenju službe. Usvojen je i predlog da se za počinioce krivičnih djela silovanje i obljuba nad nemoćnim licem koja su učinjena protiv bračnog druga, važi isti princip gonjenja po službenoj dužnosti.

Djelimično je usvojen predlog da se dopune krivična djela nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi, trgovina ljudima, trgovina djecom radi usvojenja i zasnivanje ropskog odnosa i prevoz lica u ropskom odnosu, u cilju usklađivanja sa međunarodnim standardima.

U dokumentu HRA se navodi da je suštinski prihvaćen njihov predlog da se u prilikom izmjene KZ-a dopuni mjera protjerivanja stranca iz zemlje na način da se ne može se izreći učiniocu koji bi u zemlji u koju bi bio protjeran mogao biti izložen mučenju ili nečovječnom ili ponižavajućem postupanju, ili koji uživa drugu zaštitu u skladu sa potvrđenim međunarodnim ugovorima.

Od sedam predloženih odredbi, Ministarstvo pravde je usvojilo četiri, dva je odbilo i djelimično usvojilo jedan predlog.

( Dragana Babović )