Đukanović pristao da sa NVO priča o tabu temama
Istraživanja javnog mnenja pokazuju da građani kao razloge neprijavljivanja korupcije navode nepovjerenje u njeno procesuiranje, teškoće u dokazivanju i strah od posljedica
O protežiranju članova vladajućeg DPS-a prilikom zapošljavanja ili dodjele novčane pomoći, odnosno političkoj diskriminaciji u Crnoj Gori, razgovaraće se sredinom juna na sjednici Savjeta za zaštitu od diskriminacije, kojim rukovodi premijer Milo Đukanović.
Tako je makar obećao izvršnoj direktorici Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborki Uljarević, koja je tražila da se ta tačka uvrsti na jučerašnju sjednicu. Ona i još troje predstavnika NVO predložili su i raspravu o diskriminaciji medija od strane državnih institucija, vršnjačkom nasilju i diskriminatorskom odnosu prema beskućnicima.
Premijer je obećao da će sve doći na red, a prva tema će biti razgovor o aferi “Snimak”, odnosno nezakonitom zapošljavanju i zloupotrebi državnih resursa u korist članova i funkcionera DPS-a.
Direktorica CGO je zadovoljna “što je pokazan određeni nivo razumijevanja za inicijative koje su došle iz NVO sektora”.
Premijer je obećao da će sve doći na red, a prva tema će biti razgovor o aferi “Snimak”, odnosno nezakonitom zapošljavanju i zloupotrebi državnih resursa u korist članova i funkcionera DPS-a
“Najznačajnije je da je sljedeća sjednica zakazana za 45 dana i da će biti tematska, a da će noseća tema na toj sjednici biti politička diskriminacija. Želim da vjerujem da će predsjednik Vlade i Savjeta Milo Đukanović ispoštovati čvrst dogovor koji smo postigli.
Ja se toj sjednici radujem, jer ćemo moći konačno ukrstiti argumente o postojanju političke diskriminacije u Crnoj Gori, i nadam se napraviti određene zaključke i preporuke koji će ići u smjeru njenog smanjenja i procesuiranja osnovanih sumnji koje smo, između ostalog, mogli da vidimo i kroz aferu 'Snimak'”, rekla je Uljarević “Vijestima”.
Četiri člana Savjeta iz NVO traže da Savjet konstatuje da je politička diskriminacija zabrinjavajuća, odnosno da državni organi moraju pod hitno da je procesuiraju, kako bi se uspostavila vladavina prava i vraćanje povjerenja građana u institucije i jednakost pred zakonom.
U obrazloženju se navode informacije iz afere „Snimak“ i očekivanja zvaničnika Evropske komisije da se ona istraži. NVO podsjeća na izjave visokopozicioniranih funkcionera DPS-a Branimira Gvozdenovića i Zorana Jelića, ali i nižih zvaničnika te partije o nužnosti obezbjeđivanja posla i finansijske pomoći za njihove članove.
Takođe se citiraju rezultati istraživanja javnog mnenja koji pokazuju da građani kao razloge neprijavljivanja korupcije navode nepovjerenje u njeno procesuiranje, teškoće u dokazivanju i strah od posljedica. To se povezuje sa činjenicom da aferu „Snimak“ tužilaštvo nije procesuiralo iako je za to postojala zakonska obaveza.
U obrazloženju predloga o diskriminaciji medija podsjeća se da je pitanje medijskih sloboda jedno od ključnih za razvoj demokratskih standarda i da se to potencira u mnogobrojnim izvještajima međunarodnih organizacija. Zbog toga, Savjet, kako se navodi, treba da predloži modalitete za unapređenje njihovog položaja.
Protiv dvostrukih standarda: Cimbaljević i Uljarević
Savjet za zaštitu od diskriminacije je podržao nacrt Strategije unapređenja kvaliteta života LGBT osoba.
Savjet je podržao Strategiju unapređenja kvaliteta života LGBT osoba 2013 – 2018.
Sem Uljarević, u savjetu su izvršna direktorica Instituta za inkulziju Biljana Alković, izvršni direktori Centra za antidiskriminaciju „Ekvista“ Milan Šaranović i Zdravko Cimbaljević iz LGBT Foruma progres.
Tužilaštvo ostalo nijemo
Zabrinjava stav tužilaštva da su uslov za njihovo postupanje pojedinačne krivične prijave iako se krivično djelo o čijem se izvršenju razgovaralo na partijskoj sjednici gone po službenoj dužnosti, piše u obraćanju Uljarevićeve Savjetu.
“Tužilaštvo je ostalo nijemo i po objavljivanju novih snimaka u kojima je ponovo bilo riječi o selektivnom zapošljavanju članova i birača DPS.
Na objavljenim snimcima su kao metod političkog djelovanja sistematski izvršena brojna krivična djela kao što su povreda ravnopravnosti, povreda ravnopravnosti pri zapošljavanju, zloupotreba službenog položaja”, stoji u predlogu.
Diskriminacija nezavisnih medija biće jedna od glavnih tema
Najviše novca, skoro 90%, dobili su državni list Pobjeda i radio Antena M, dok su nezavisni mediji primili zanemarljivu sumu
Nevladin sektor je predložio Savjetu da usvoji zaključak da je diskriminatorska praksa državnih organa prema medijima koji su kritični prema vlastima neprihvatljiva i da se novac iz budžeta mora trošiti na osnovu jasnih kriterijuma.
Oni su u predlogu dostavljenom savjetu podsjetili na istraživanje CGO o tome koliko je novca iz državnog budžeta potrošeno za reklamiranje u medijima.
Po tim podacima u prošloj godini su Skupština, ministarstva i organi državne uprave za plaćene oglase dali oko 920 hiljada eura.
Najviše novca, skoro 90 odsto, dobili su državni list „Pobjeda“ i radio Antena M, dok su nezavisni mediji primili zanemarljivu sumu.
„Kriterijumi prema medijima u kojima se javne institucije reklamiraju su nedovoljno jasni i konzistentni”, navodi se u obrazloženju, uz podsjećanje da upravo nezavisni mediji uživaju najveće povjerenje građana.
Galerija
( Mila Radulović )